Problemi sa srcem se ne trebaju olako shvatati, te je potrebno što češće obavljati kontrole i pretrage. Doktor Simić je upozorio na prve simptome koji se znaju podmuklo pojaviti, a zbog ovih toplih ljetnih dana često ih ni ne primjetite.
Gostujući u emisiji Zdravstvena ambulanta na RTS-u, dr. Dragan Simić, predsjednik Udruženja kardiologa Srbije, istaknuo je da su srčani udari vodeći uzrok smrti u Srbiji. Ne samo u Srbiji, nego iu svijetu, kardiovaskularne bolesti odgovorne su za većinu smrtnih slučajeva, što rezultira s oko 56.000 smrtnih slučajeva godišnje. Gostujući u emisiji, dr. Dragan Simić istaknuo je važnost da srčani bolesnici svedu vrijeme boravka na otvorenom tijekom vrućih ljetnih mjeseci.
- Ako je potrebno izaći van, preporuča se da trajanje bude kratko, uz redovite pauze da se rashladite i osigurate da boca s vodom bude stalno dostupna. Profesorica Simić ističe važnost dosljedne komunikacije s liječnikom, posebice kod osoba s hipertenzijom, jer njihovo stanje može varirati tijekom putovanja zrakoplovom, što zahtijeva eventualne modifikacije ili prilagodbe liječenja. Evidentna je povezanost stresa, genetske predispozicije, povišene razine masnoća u krvi i nastanka srčanog udara.
Srbija se nalazi među zemljama s najviše oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, navodi profesor Simić. Europska udruga kardiologa našu je zemlju svrstala u visokorizičnu. Profesorica Šimić ističe važnost identifikacije osoba s povećanim rizikom kako bi se srčani udari preventivno spriječili. Osobe s hipertenzijom, koje puše, pretile su, vode sjedilački način života, imaju povišenu razinu lipida i doživljavaju kronični stres, izložene su većem riziku od zdravstvenih komplikacija.
Profesor ističe važnost prepoznavanja činjenice da mnogi ljudi nisu svjesni prisutnosti arterioskleroze u svom tijelu. Zbog toga je ključno marljivo pratiti vlastito zdravlje nakon 35. ili 40. godine života, što zahtijeva redovite posjete kardiologu i usvajanje stila života koji promiče opću dobrobit. Pojavu bilo kojeg oblika nelagode u dojkama treba smatrati potencijalno značajnim simptomom koji zahtijeva pozornost. Važnost provođenja sveobuhvatne evaluacije svih nepoznatih ili novih osjeta u prsima, kao što su nelagoda, bol, gušenje, stezanje ili žarenje, istaknuo je profesor Simić.
Naglasio je kako se ti pokazatelji nikada ne smiju zanemariti, iako ih, nažalost, brojni pacijenti imaju sposobnost previdjeti. Kako bismo unaprijedili svoju misiju, angažirani smo u raznim nastojanjima kao što je stvaranje kampanje podizanja svijesti javnosti, aktivno sudjelovanje u medijskim razgovorima, partnerstvo s organizacijama pacijenata, organiziranje konferencija i provedba edukativnih programa.
Štoviše, imamo uzbudljive planove za uspostavu centraliziranog resursnog centra pod nazivom ‘Serbia Harthaus’ koji će služiti kao sveobuhvatno središte za resurse pacijenata. Pacijenti će imati dragocjenu priliku prisustvovati informativnim sastancima svakog utorka i petka, osiguravajući njihovu dobru informiranost i educiranost. Profesor Simić je, nažalost, zaključio da u Srbiji među pojedincima prevladava sklonost da pokažu nezainteresiranost ili nevoljkost kada saznaju da je netko doživio infarkt.
Studija koju je proveo Medicinski centar Sveučilišta Columbia u New Yorku, kako je objavljeno u časopisu Američke udruge za bolesti srca, otkriva da doživljavanje intenzivne ljutnje nakon prisjećanja na negativan događaj iz prošlosti može negativno utjecati na zdravlje krvnih žila, potencijalno povećavajući šanse za srčani ili moždani udar. Prema riječima profesorice Dajći Šimbo, koja je sudjelovala u istraživanju, čin prisjećanja na neugodnosti iz prošlosti izaziva osjećaj ljutnje.
Ova emocionalna reakcija, pak, uzrokuje suženje krvnih žila i ometa protok krvi. Iako ove epizode negativnih emocija mogu biti kratke, njihovi učinci na vaskularne organe mogu trajati otprilike četrdeset minuta. Dodatno, Šimbo ističe općeprihvaćenu spoznaju da negativne emocije potiču vaskularni endotel, stanični sloj koji oblaže unutarnje stijenke arterija i vena, da steže krvne žile i ometa cirkulaciju.
Kroz provedbu kontroliranog laboratorijskog okruženja, skupina od 280 odraslih osoba bila je podvrgnuta nizu negativnih emocija, uključujući ljutnju, intenzivnu tugu i tjeskobu, što je rezultiralo nalazima ovog znanstvenog istraživanja. Kako bi se uspostavila referentna točka neutralnih emocija u svrhu mjerenja, sudionici su se uključili u umirujuću aktivnost koja je uključivala brojanje do 100, čime su postigli stanje emocionalnog mira. Razdoblje u kojem su sudionici bili izloženi ovim intenzivnim emocijama podijeljeno je u intervale od po tri minute, koji su obuhvaćali trajanje od 40, 70, odnosno 100 minuta.
Nakon temeljitih mjerenja, tim istraživača sa Sveučilišta Columbia došao je do zaključka da emocija ljutnje ima najštetniji učinak na krvne žile. Nadalje, ovaj učinak traje značajno vrijeme od 40 minuta nakon iskustva tako intenzivnog emocionalnog stanja. Istodobno, zabilježeni podaci pokazuju da duboke emocije tuge ili tjeskobe ne utječu negativno na funkcionalnost kardiovaskularnog sustava.
Profesor Šimba naglašava potrebu za dodatnim istraživanjem kako bi se steklo dublje razumijevanje temeljnih uzroka koji stoje iza utjecaja ljutnje na mentalno zdravlje i njezinih posljedičnih implikacija na opću dobrobit, kao što su potencijalni rizici od srčanog i moždanog udara.
