Na društvenim mrežama kruže saveti da obična tableta može da zameni klasičan konzervans i spreči kvarenje povrća, ali u nastavku saznajte koje mišljenje imaju stručnjaci po pitanju bezbednosti konzumiranja ovih tableta…
U mnogim domaćinstvima širom Balkana i dalje postoji uvjerenje da se tableta aspirina može koristiti kao svojevrsni konzervans za zimnicu. Domaćice ga, vođene iskustvom starijih generacija, ubacuju u tegle s ajvarom, turšijom ili drugim specijalitetima. Razlog tome je činjenica da aspirin sadrži acetilsalicilnu kiselinu, supstancu koja zaista ima određeno konzervirajuće dejstvo. Međutim, iako praksa zvuči praktično i jednostavno, stručnjaci naglašavaju da ona može biti štetna i da je nipošto ne treba primjenjivati. Prema saznanjima Blica, možemo reći da je upotreba aspirina u prehrambene svrhe ne samo zastarjela, već i potencijalno opasna za zdravlje ljudi, jer nije u skladu s današnjim standardima u prehrambenoj industriji.
Prof. dr Tanja Petrović, sa Katedre za tehnologiju konzervisanja i fermentaciju Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu, svojevremeno je jasno objasnila zašto aspirin nema mjesto u teglama s povrćem. Ona je istakla da se acetilsalicilna kiselina u prehrambenoj industriji ne koristi već više od tri decenije, jer je potpuno izbačena s liste odobrenih konzervanasa. Tableta aspirina je, kako naglašava, namijenjena medicinskoj upotrebi, a ne čuvanju zimnice, i stoga ne bi smjela završavati u hrani. Postoji realna opasnost da potrošači koji već uzimaju aspirin kao terapiju unesu prekomjerne količine ove supstance, što može izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje.
- Umjesto aspirina, u domaćinstvima se preporučuje korišćenje provjerenih i bezbjednih konzervanasa. Stručnjaci navode da na tržištu postoje samo dva komercijalno dostupna sredstva ovog tipa. Prvi je natrijum benzoat, koji se prodaje pod nazivom „konzervans“ i lako je dostupan. Drugi je kalijum metabisulfit, poznatiji kao „vinobran“, koji se koristi decenijama i domaćice ga rado primjenjuju. Osim hemijskih sredstava, postoje i fizički postupci kojima se hrana može sačuvati, a najčešće se spominje pasterizacija. To je proces koji se bez problema može sprovesti i kod kuće, a osigurava da zimnica ostane svježa i bezbedna bez nepotrebnih rizika.
Uprkos jasnim upozorenjima, mnogi i dalje posežu za aspirinom, vjerujući da on nema ozbiljnih posljedica u tako malim količinama. Međutim, nuspojave aspirina su dobro poznate i medicinski dokumentovane. Među njima su čirevi i krvarenja u probavnom sistemu, bolovi u stomaku, mučnina, povraćanje, žgaravica, ali i oštećenja bubrega, glavobolje, osipi i gubitak sluha. Dugotrajna ili nepažljiva upotreba može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod osoba koje već koriste određene lijekove. Tu se posebno izdvajaju oni koji uzimaju razrjeđivače krvi poput varfarina ili heparina, ali i diuretike, kortikosteroide, antidepresive ili litijum. Kombinacija aspirina s navedenim lijekovima može biti izuzetno rizična.
- Važno je napomenuti da stručnjaci ne osporavaju konzervirajuću moć acetilsalicilne kiseline, već naglašavaju da ona jednostavno nije bezbedna za upotrebu u hrani. Kako piše Nova.rs, zdravstvene institucije i nutricionisti godinama upozoravaju da se ne treba oslanjati na narodne recepte koji nisu u skladu s modernim pravilima prehrambene sigurnosti, ma koliko oni zvučali praktično ili ekonomično. Zdravlje bi, prema riječima stručnjaka, uvijek trebalo biti prioritet, a postoje i sasvim dostupne alternative koje su sigurne.
Osim hemijskih konzervanasa i pasterizacije, postoji niz drugih metoda kojima se domaćice mogu poslužiti da sačuvaju zimnicu. Sterilizacija tegli, pravilno čuvanje na hladnom i tamnom mjestu, kao i upotreba prirodnih sastojaka poput sirćeta ili limunske kiseline, pokazali su se kao vrlo efikasni načini da hrana ostane postojana i ukusna. Ovi postupci ne nose zdravstvene rizike koje aspirin može izazvati i ujedno čuvaju tradicionalni ukus domaćih specijaliteta.
Interesantno je da je upotreba aspirina kao konzervansa bila rasprostranjena naročito u drugoj polovini 20. vijeka, kada dostupnost drugih sredstava nije bila toliko široka. Ljudi su tražili brza i jednostavna rješenja, a činjenica da aspirin produžava trajnost namirnica činila ga je privlačnim. Ipak, s vremenom je jasno utvrđeno da se ne radi o bezopasnoj praksi. Danas, kada je tržište preplavljeno provjerenim i sigurnim konzervansima, povratak starim metodama zapravo djeluje kao korak unazad. Prema pisanju Kurira, i dalje postoje regije gdje se ova praksa njeguje, iako su zdravstvene vlasti jasno upozorile da je riječ o zastarjelom i nebezbednom običaju.
- Nuspojave aspirina ne treba potcjenjivati. Čak i mala količina, ukoliko se konzumira svakodnevno kroz hranu, može predstavljati opterećenje za organizam. Osobe koje imaju osjetljiv želudac ili istoriju gastritisa posebno su ugrožene, jer aspirin iritira sluznicu i može izazvati krvarenje. Osim toga, dugotrajno konzumiranje može povećati rizik od ozbiljnijih zdravstvenih problema, uključujući oštećenja bubrega ili jetre. Kada se sve to sagleda, jasno je da potencijalna korist od konzerviranja zimnice aspirinima nikako ne opravdava rizike koje nosi.
U konačnici, preporuka stručnjaka ostaje jasna: aspirin pripada medicinskoj polici, a ne špajzu sa zimnicom. Iako ga mnogi i dalje vide kao „tajni sastojak“ koji čuva hranu, činjenice i iskustva govore suprotno. Moderno doba donijelo je niz sigurnijih i efikasnijih načina da se omiljeni ukusi sačuvaju tokom cijele zime.
Stoga bi bilo razumno da se domaćinstva oslobode starih navika i okrenu metodama koje su i jednostavne i bezbedne. Kako prenosi RTS, upotreba aspirina u prehrambene svrhe ne samo da nema više nikakvo opravdanje, već može biti ozbiljna prijetnja zdravlju, pa se zato insistira na edukaciji i podizanju svijesti građana.
