Srpska tradicija je protkana raznim verovanjima i običajima,jedno od jezivih verovanja jeste i naš rođeni dan koji kako stariu tvrde određuje sve što će nas snaći,pogledajte šta nosi Vaš rođeni dan i proverite da li je staro verovanje stvarno utemeljeno?
Naši preci su duboko vjerovali da dan u nedjelji kada neko dođe na svijet nosi određenu simboliku, pa su tako ljudima rođenim u određene dane pripisivane specifične osobine, sklonosti, pa čak i sudbina. Evo kako se to nekada tumačilo, dan po dan:
- Ponedjeljak
Kao prvi dan u nedjelji, ponedjeljak se smatrao izuzetno povoljnim. Vjerovalo se da će dijete rođeno tog dana imati dug i uspješan život. Početak sedmice je označavao novi ciklus, svjež početak, pa se govorilo da je idealno tog dana započeti nove poslove. Prema hrišćanskom učenju, Bog je upravo ponedjeljkom počeo stvaranje svijeta, pa se taj dan i danas u narodu smatra blagoslovenim za početke svih vrsta.
Utorak
Utorak je nosio težinu i strah. Smatran je najnesrećnijim danom u nedjelji, pa je vjerovanje govorilo da ni vukovi tog dana ne napuštaju svoje skrovište. Djeca rođena u utorak, smatralo se, neće imati lagan život. Ovo je bio dan za izbjegavanje bilo kakvih početaka, kako poslova tako i važnih odluka, jer se vjerovalo da sve što se započne utorkom nosi lošu sreću. Izreka „Od svega me majka sačuvala, osim od žice devetog utorka“ oslikava duboku ukorijenjenost ovog straha u narodnoj svijesti.
- Srijeda
Srijeda je u narodnoj tradiciji imala posebnu vrijednost. Bila je dan sredine, dan ravnoteže, i smatrala se povoljnim za putovanja i započinjanje poslova. Djeca rođena u srijedu, vjerovalo se, biće zdrava i napredna, a onaj ko prohoda u srijedu nosiće sreću sa sobom. U mnogim krajevima Srbije ovaj dan se poštovao kao dan Svete Srede – zaštitnice bolesnih i napaćenih.
Četvrtak
Četvrtak se doživljavao kao dan sreće. Narodna poslovica „Svi su dani dobri, a četvrtak ponajbolji“ najbolje oslikava odnos naroda prema ovom danu. Vjerovalo se da dijete rođeno u četvrtak ima pred sobom uspješan i sretan život. U starim vremenima upravo četvrtkom su se započinjali radovi u polju i kretalo u prošnju djevojaka. Smatran je danom plodnosti, pa se i brakovi često sklapali baš tog dana.
- Petak
Petak je, nasuprot četvrtku, bio dan kojeg su se ljudi bojali. Smatran je „nečistim“ i povezivao se s nesrećom i demonskim silama. Vjerovalo se da se tog dana ne valja upuštati ni u kakve poduhvate, jer bi im „crni petak“ mogao donijeti loš početak i nesretan kraj. Djeca rođena u petak, prema vjerovanjima, nisu nosila dobru sreću, i često su im predviđani izazovi kroz život.
Subota
Subota je u narodnom kalendaru bila dan posvećen mrtvima. Taj dan se odlazilo na groblja, palile su se svijeće i pravile daće. Međutim, djeca rođena u subotu nisu smatrana nesretnima, već naprotiv – neobičnima i posebnima. Vjerovalo se da imaju sposobnosti koje drugi nemaju, poput toga da razumiju jezik životinja ili da mogu vidjeti ono što je drugima skriveno. Takva djeca nazivala su se „subotnjaci“ ili „subotani“, i vjerovalo se da ih štiti sam dan njihovog rođenja. Često su se smatrala vidovitima i povezivanima s mističnim silama.
- Nedjelja
Dan odmora i svetkovine, nedjelja je imala posebno mjesto u srcima i vjerovanjima naših predaka. Kako je Bog stvorio svijet u šest dana i sedmog se odmarao, tako je i nedjelja bila dan za odmor, duhovnu obnovu i porodično okupljanje. Vjerovalo se da je dijete rođeno u nedjelju rođeno pod sretnom zvijezdom. Takvoj djeci se predviđao život ispunjen spokojem i blagostanjem. Za nekoga kome sve ide od ruke često se govorilo: „Majka ga rodila u bijelu nedjelju.“
Stara srpska vjerovanja o danima rođenja nisu bila puki folklor, već način da se ljudima daju smjernice, tumačenja i utjeha u trenucima životne neizvjesnosti. Iako danas većina ne vjeruje doslovno u ove predikcije, postoji nešto utješno u tim drevnim riječima koje su prenosile mudrost, strahove i nade kroz generacije. Bez obzira na to koji dan nosite kao svoj, svaki dan može postati srećan ako ga ispunite smislom, trudom i dobrom voljom.
