Kokoške će nositi 2 puta više jaja: Tajne o kojima iskusni farmeri šute!

U današnjem članku Vam otkrivamo jedan trik o kojem svi farmeri šute, a niste ni svesni da upravo zbog njega kokoške mogu nositi sve do 2 puta više jaja nego što se obično dešava…

U domaćinstvima širom regije, kokoši su simbol prirodne proizvodnje hrane i samoodrživosti. Mnogi će reći da nema boljih jaja od onih domaćih, onih koja dolaze od ptica koje se hrane zdravo i slobodno se kreću. Iako se briga o kokoškama na prvi pogled čini jednostavnom, postoje brojni faktori koji mogu uticati na njihovu produktivnost. Ponekad se desi da kokoške prestanu nositi jaja ili to čine neredovno, što mnoge vlasnike dovodi do zabrinutosti. Prema savjetima stručnjaka, uzrok se najčešće krije u nepravilnim uslovima uzgoja, lošoj ishrani ili nedostatku svjetlosti i topline.

• Za postizanje stabilne i obilne proizvodnje jaja, od ključne je važnosti uravnotežena ishrana. Kokoškama je potrebna mješavina žitarica, bilja, povrća i dodataka kalcija, poput mljevenih ljuski jaja ili školjki. Osim toga, uvijek moraju imati pristup svježoj vodi. Prema preporukama s portala Agroklub.ba, pravilna hidracija ima direktan utjecaj na zdravlje kokoši i kvalitet ljuske jaja, pa se preporučuje da se voda mijenja barem dva puta dnevno, naročito tokom toplih mjeseci. Pored toga, kokoši se često suočavaju s parazitima koji se naseljavaju u perju, pa je poželjno u kokošinjcu postaviti posude s mješavinom pijeska i drvenog pepela. Takve „kupke“ pomažu pticama da se same oslobode insekata, a ujedno predstavljaju oblik prirodne higijene.

Hrana je, naravno, najvažniji segment održavanja zdravlja i produktivnosti kokoši. Osnovu čini pšenično zrno, ali ishrana mora biti raznovrsna. Tokom proljeća, preporučuje se dodavanje mladih kopriva i naribanog povrća, jer su bogati vitaminima i mineralima. Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu u jednoj od svojih publikacija navodi da kokoši koje u prehrani imaju dovoljan udio zelenila i proteina znatno rjeđe obolijevaju i imaju bolju stopu nesenja. Posebno korisni dodaci su sušena kopriva, sjeckani kupus, repa i cvekla, jer doprinose čvrstoći ljuske jaja i boljoj boji žumanca. Također, kokoši rado jedu komadiće krede, proklijale žitarice i koštano brašno, koji su bogati kalcijem – esencijalnim mineralom za nesenje.

• Poznato je da kokoši uživaju u svježem povrću poput tikvica, bundeve i stočne cvekle. Međutim, krompir im se smije davati samo kuhan i pasiran, nikako sirov, jer u sirovom obliku sadrži tvari koje mogu biti štetne za njihovo zdravlje. Ovakva mješavina može se obogatiti žitnim mekinjama, što će poboljšati varenje. U zimskom periodu, kada je manje sunca, potrebno je održavati temperaturu u kokošinjcu između +4 i +8°C i osigurati dovoljno svjetla, jer kokoši ne podnose hladnoću niti mrak. Dobar svjetlosni režim i topla okolina ključni su za stalnu proizvodnju jaja i dobrobit ptica.

Mlade kokoši do pet mjeseci starosti rijetko nose jaja jer su u fazi rasta i jačanja. Tokom tog perioda glavni cilj je razviti zdrave i snažne ptice, pa je akcenat na proteinima i vitaminima. Dnevna prehrana jedne mlade kokoši treba da sadrži oko 50 grama žitarica, 50 grama koštanog brašna, do 70 grama povrća, te manje količine minerala i soli. U tu svrhu, mješavina žitarica obično se sastoji od 60-70% pšenice, uz dodatke zobi, ječma i raži. Ova kombinacija daje balans između energije i hranjivih tvari, što je posebno važno za razvoj njihovog organizma.

Kako kokoši sazrijevaju, njihova ishrana se mijenja. Oko šestog mjeseca života počinju s nošenjem jaja, pa je tada potrebno dodati više kalcija kroz posebne dodatke hrani. U ovom periodu mnogi farmeri prelaze na kombinovanu hranu koja već sadrži potrebne minerale, no čak i oni koji koriste domaće mješavine mogu postići odlične rezultate uz dobru organizaciju. Poljoprivredna savjetodavna služba Republike Srpske savjetuje da kokoši u tom periodu imaju što više otvorenog prostora za šetnju, jer boravak na svježem zraku i suncu doprinosi jačanju kostiju, kvalitetu perja i boljoj reproduktivnosti.

• Kako kokoši stare, njihova produktivnost se prirodno smanjuje. Nakon prve godine broj jaja opada, a nakon druge godine čak i najbolje nesilice počinju proizvoditi manje. Iskusni uzgajivači u tom trenutku obično pripremaju nove generacije kokoši koje će zamijeniti stare. Međutim, ako se jaja koriste samo za porodične potrebe, period produktivnosti se može produžiti prilagođavanjem ishrane. U mješavine se tada ubacuju bundeva, suncokret, mljeveno riblje meso i vitaminski kompleksi, a dio žitarica pušta se da proklija jer proklijalo zrno sadrži dodatne enzime i vitamine korisne za probavu i nesenje.

Kokoši bi se idealno trebale hraniti dva puta dnevno, ujutro i navečer, s jednakim količinama hrane. Ako se primijeti pad u proizvodnji jaja koji nije povezan sa starošću, tada treba pojačati ishranu i hraniti kokoši četiri puta dnevno. U takvim slučajevima preporučuje se davanje suhih mješavina ujutro i navečer, dok se oko podneva daju tople, vlažne smjese koje stimuliraju apetit i energiju ptica. Ovaj režim je posebno važan tokom zimskih mjeseci, kada kokoši troše više energije na grijanje tijela.

Zima donosi dodatne izazove – manje sunčeve svjetlosti i manjak šetnji utječu na pad proizvodnje jaja. Da bi se to spriječilo, temperatura u kokošinjcu treba biti najmanje 15°C, a svjetlost prisutna barem 8 do 9 sati dnevno. Prema podacima portala Agropress.rs, farmeri koji koriste umjetno osvjetljenje u zimskom periodu uspijevaju održati stabilan ritam nesenja i do 30% bolju produktivnost. Zimska prehrana treba sadržavati kuhani krompir, sušenu koprivu, riblje ulje, mrkvu i repu, uz dodatke kvasca i soli u umjerenim količinama. Ova kombinacija obezbjeđuje energiju i vitamine koji kokošima nedostaju u hladnim mjesecima.

• Posebnu pažnju treba obratiti na to šta kokoši nikako ne smiju jesti. Mnogi neiskusni vlasnici pogrešno vjeruju da im se mogu davati svi ostaci sa stola. Međutim, pokvarena hrana ili jela s plijesni mogu izazvati ozbiljna trovanja. Zabranjeni su svježi hljeb s kvascem, pokvareno meso i riba, kao i pelin, luk, bijeli luk i sirovi grah. Također, avokado, proklijale kore krompira i bananine kore sadrže supstance koje su otrovne za kokoši. Slatkiši, majonez i neoljušteni orašasti plodovi jednako su štetni i treba ih izbjegavati u potpunosti.

Na kraju, treba zapamtiti da proizvodnja jaja ne zavisi samo od hrane, već i od ukupnih uslova u kojima kokoši žive. Čist prostor, svjež zrak, redovno čišćenje i pažljivo održavanje temperature stvaraju ambijent u kojem se ptice osjećaju sigurno i zdravo. Kada se briga, ishrana i ljubav prema životinjama spoje, rezultat su kvalitetna domaća jaja – prirodan izvor hranjivih tvari i tradicije koja se prenosi generacijama.