Mnogo je fascinantnih činjenica o ljudskom tijelu, ali i mnogo skrivenih opasnosti. Malo je ljudi koji su upoznati sa nekim pokazateljima zdravlja kao što je krvni pritisak, a danas vam otkrivamo neke detalje o tome.
Opasnost od visokog krvnog tlaka leži u njegovoj mogućnosti da uzrokuje bolesti opasne po život. Nasuprot tome, niski krvni tlak također je nepoželjan, jer služi kao važan pokazatelj našeg cjelokupnog zdravlja.
Dr. Marija Benevskaja, kardiologinja, ističe važnost krvnog tlaka u procjeni cjelokupnog zdravlja, posebno ističući važnost oscilacija tlaka. Dodatno, dr. Benevskaja pruža uvid u relativni rizik koji predstavljaju povišeni gornji i donji tlak, kao i uobičajenu razliku između ta dva.
Dr. Benevskaja objašnjava da se krvni tlak odnosi na pritisak koji krv vrši na stijenke krvnih žila, a ta su mjerenja ključna za procjenu osnovnih funkcija tijela. Za određivanje krvnog tlaka uzimaju se u obzir dvije vrijednosti: sistolički tlak, koji mjeri tlak u arterijama tijekom kontrakcije srca, i dijastolički tlak, koji mjeri tlak kad srce miruje.
Obje ove vrijednosti imaju jednak značaj i posjeduju svoju jedinstvenu važnost. Kod osoba koje su dobrog zdravlja, tipično očitanje krvnog tlaka obično je 120/80 mmHg. Razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlaka, poznata kao pulsni tlak, općenito je u rasponu od 30 do 50 mmHg. Gornji krvni tlak, koji se obično naziva srčani tlak, daje uvid u pritisak koji se vrši na krvne žile kada se srce steže i tjera krv u arterije.
Sila kojom djeluju srčane kontrakcije, otpor unutar stijenki krvnih žila i brzina otkucaja srca zajedno određuju razinu tlaka. Bubrežni tlak, također poznat kao inferiorni tlak, mjeri arterijski tlak tijekom faze opuštanja srca. Ovaj specifični tlak odražava otpor perifernih krvnih žila i učinkovitost neurohumoralne regulacije koja se prvenstveno odvija u bubrezima.
Oba parametra imaju golemu važnost i ne smiju se zanemariti. Sistolička hipertenzija, karakterizirana visokim krvnim tlakom, i dijastolička hipertenzija, karakterizirana povišenim krvnim tlakom, ključna su stanja koja zahtijevaju različite pristupe liječenju. Neophodno je pažljivo analizirati razliku između gornjeg i donjeg tlaka, budući da se prihvaćeni raspon obično kreće od 30 do 50 mmHg.
Savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom ključno je ako bilo koja vrijednost izlazi izvan ovih granica, jer može ukazivati na temeljni zdravstveni problem. Mala razlika između gornjeg i donjeg očitanja tlaka može signalizirati različita stanja, poput ateroskleroze aorte, oštećenja bubrežnih žila i formiranja aneurizme aorte. Važno je biti svjestan ovih značajnih medicinskih stanja.
Kako biste osigurali svoju dobrobit, ključno je konzultirati se sa zdravstvenim radnikom ako primijetite bilo kakva abnormalna očitanja ili simptome. To će vam omogućiti da odredite glavni uzrok i provedete odgovarajuće mjere. Krvni tlak se odnosi na pritisak cirkulirajuće krvi na stijenke arterija po cijelom tijelu.
Bitna sila potrebna za olakšavanje cirkulacije krvi unutar krvnih žila stvaraju se ritmičkim kontrakcijama srca. Kad se srce steže (sistola), tlak unutar krvnih žila raste, a kad se opušta (dijastola), tlak se smanjuje. Posljedično, provode se dva različita mjerenja: sistolički tlak (gornja vrijednost) i dijastolički tlak (donja vrijednost).
Tijekom dana i noći krvni tlak fluktuira kao posljedica unutarnjih i vanjskih čimbenika. Ove varijacije rezultat su aktivacije brojnih mehanizama koji omogućuju tijelu da učinkovito regulira protok krvi kao odgovor na promjene u okolišu. Za pravilan rad krvožilnog sustava bitno je da prosječni krvni tlak ostane na 120/80 mmHg.
- Vrijedno je spomenuti da pojedine osobe imaju prirodno niži krvni tlak kao rezultat svoje posebne anatomske građe, što je tipično fiziološko stanje i ne označava nikakvu bolest. S godinama nije neuobičajeno da krvni tlak doživi blago povišenje, iako ne bi trebao prijeći 140/90 mmHg, raspon koji još uvijek spada unutar parametara normalne razine krvnog tlaka.
