Koja je idealna temperatura termostata zimi? Uz ovu održavate savršeni omjer topline i niskih računa!

U ovom članku Vam donosimo odgovor na pitanje koja je idealna temperatura termostata tokom zime kako biste se osjećali ugodno bez nepotrebnih troškova. U nastavku saznajte koja podešavanja donose savršen balans topline i nižih računa…

Kako se zima polako uvlači u svakodnevicu, mnogi se suočavaju s istim pitanjem koje se ponavlja iz godine u godinu: kako održati dom toplim i ugodnim, a da računi za grijanje ne izmaknu kontroli. Iako se na prvi pogled čini da je jedino rješenje neprestano pojačavati grijanje, stručnjaci upozoravaju da se prava ušteda krije u pametnom i promišljenom upravljanju termostatom, a ne u stalnom povećavanju temperature. Kako navodi City Magazine, pravilno podešen termostat može istovremeno donijeti osjećaj ugode, smanjiti potrošnju energije i imati pozitivan utjecaj na kućni budžet, ali i na okoliš.

• Grijanje je tokom zimskih mjeseci nužnost, no rijetko se razmišlja o tome koliko male promjene u temperaturi mogu imati veliki učinak. Prema procjenama stručnjaka, svaki stupanj manje na termostatu može smanjiti troškove grijanja i do pet posto. Na godišnjoj razini, to može značiti značajnu uštedu, posebno u domaćinstvima koja se griju na plin ili struju. Uz financijsku korist, niža potrošnja energije podrazumijeva i manji ugljični otisak, što sve više postaje važan faktor u svakodnevnim odlukama. O tome sve češće pišu i domaći mediji, a Jutarnji list ističe da su upravo male navike te koje dugoročno prave najveću razliku.

Kada je riječ o idealnoj temperaturi tokom dana, stručnjaci se uglavnom slažu da je oko 20 stupnjeva Celzijusa optimalna vrijednost za vrijeme kada boravite kod kuće. Ta temperatura omogućava ugodan boravak bez pretjeranog opterećenja sustava grijanja. Ako vam se i pri toj temperaturi čini da vam je hladno, rješenje ne mora biti dodatno pojačavanje grijanja. Dodatni sloj odjeće, topla deka ili šalica čaja često su sasvim dovoljni da se postigne osjećaj topline. Blic u svojim savjetima za kućanstva navodi da se tijelo vrlo brzo prilagodi blagim promjenama temperature, pogotovo ako se boravak u prostoru ne svodi na mirovanje.

• Noć donosi posebnu priliku za dodatnu uštedu. Dok spavamo, potreba za visokom temperaturom znatno se smanjuje. Stručne preporuke govore da bi temperatura u spavaćem prostoru tokom noći trebala biti između 15 i 16 stupnjeva. Osim što takva postavka smanjuje potrošnju energije, brojna istraživanja pokazuju da spavanje u hladnijoj prostoriji doprinosi dubljem i kvalitetnijem snu. Ako vam je na početku neugodno, topla pidžama ili dodatna deka vrlo brzo će riješiti problem. O ovoj temi pisao je i Večernji list, naglašavajući da kvalitetan san direktno utiče na imunitet i opće zdravlje, što je tokom zime posebno važno.

Još jedan važan trenutak za prilagodbu grijanja je vrijeme kada niste kod kuće. Mnogi imaju naviku potpuno gasiti grijanje tokom odsustva, no stručnjaci upozoravaju da to nije uvijek najbolje rješenje. Idealno je sniziti temperaturu na oko 15 stupnjeva, čime se štedi energija, ali se istovremeno sprječavaju potencijalni problemi poput smrzavanja cijevi ili prevelikog hlađenja zidova.

Kako piše 24sata, ponovo zagrijavanje potpuno ohlađenog doma često troši više energije nego održavanje minimalne temperature. U tom kontekstu, pametni termostati postaju sve popularnije rješenje jer omogućavaju programiranje grijanja tako da se temperatura automatski poveća neposredno prije vašeg povratka kući.

• Osim samog termostata, postoji niz praktičnih navika koje mogu dodatno pomoći u očuvanju topline i smanjenju troškova. Iskorištavanje sunčeve energije jedan je od najjednostavnijih trikova – tokom dana dovoljno je razmaknuti zavjese i pustiti sunce da prirodno zagrije prostor. S druge strane, čim padne mrak, zatvaranje zavjesa pomaže zadržati toplinu unutar doma. Domaći portali često podsjećaju i na važnost brtvljenja prozora i vrata, jer čak i male pukotine mogu uzrokovati veliki gubitak topline.

Redovno održavanje sustava grijanja još je jedan ključan faktor koji se često zanemaruje. Čisti i servisirani uređaji rade učinkovitije i troše manje energije. Index je ranije pisao da zapušteni sustavi grijanja mogu povećati potrošnju i do 20 posto, što se direktno odražava na visinu računa. Također, pravilno raspoređen namještaj, koji ne blokira radijatore, omogućava bolju cirkulaciju toplog zraka i ravnomjernije zagrijavanje prostorija. Zanimljivo rješenje koje se sve češće spominje jesu i stropni ventilatori, koji zimi mogu imati sasvim drugačiju funkciju nego ljeti. Kada su postavljeni da se okreću suprotno od kazaljke na satu, pomažu u raspodjeli toplog zraka koji se prirodno zadržava pri stropu, vraćajući ga prema dolje. Na taj način prostorija se zagrijava ravnomjernije bez dodatnog povećanja temperature.

• Važno je naglasiti da ne postoji univerzalna formula koja odgovara svakom domu. Svaka kuća ili stan imaju svoje specifičnosti – od izolacije, položaja, veličine prostora do navika ukućana. Stručnjaci savjetuju da se krene s preporučenim postavkama od 20 stupnjeva tokom dana i 16 tokom noći, a zatim se temperatura prilagođava individualnim potrebama. Kako navodi City Magazine, ključ uspjeha nije u ekstremima, već u ravnoteži između ugode i racionalne potrošnje.

Na kraju, važno je zapamtiti da grijanje ne mora biti izvor stresa i straha od računa. Uz nekoliko promišljenih odluka, malo discipline i pametno korištenje tehnologije, moguće je imati topao dom i istovremeno držati troškove pod kontrolom. Kako zaključuje Jutarnji list, pravi luksuz zime nije u pregrijanim prostorijama, već u osjećaju ugode, sigurnosti i svijesti da ste učinili nešto dobro i za svoj dom i za okoliš.