Sve veći broj mlađih ljudi umire od srčanog udara a razlozi su različiti. Štetni učinci kolesterola na naša tijela dobro su poznati, no nevjerojatna brzina kojom se naša tijela mogu obnoviti ostaje uglavnom nepoznata. Jednostavno uzimanje u obzir našeg životnog stila, posebice naših prehrambenih izbora, dovoljno je za promicanje ovog procesa pomlađivanja. U Jutarnjem programu na Hepiju na ovu temu govorio je prof. dr. Dragan V. Simić, renomirani kardiolog, koji je govorio o izvedivosti prirodnog čišćenja krvnih žila.
Nakupljanje plakova u našim krvnim žilama nesretan je proces koji počinje oko tridesete godine života. Na aterosklerozu, kao što je poznato, utječu čimbenici kao što su genetika, način života i opće zdravlje. Pušenje, težina, kontrola masnoće, kontrola krvnog tlaka i opće dobrobit igraju ulogu u razvoju ateroskleroze. Osobe s visokim krvnim tlakom i nezdravim razinama kolesterola i triglicerida, osobito lošeg kolesterola, izložene su povećanom riziku. Važno je napomenuti da čak i oni koji nemaju zdravstvenih problema mogu imati povišenu razinu lošeg kolesterola, što povećava vjerojatnost razvoja ateroskleroze. Neki pojedinci mogu doživjeti komplikacije već u svojim četrdesetima ili pedesetima, kao što su angina ili bol u prsima, a na kraju i srčani udar. Liječnik je objasnio te rizike i osvrnuo se na pitanje je li moguće spriječiti nastanak ovih okolnosti. Zaustavljanje tog procesa je doista moguće, ali na određeni način. Trenutno se promoviraju brojni prirodni lijekovi koji imaju sposobnost usporavanja tog napredovanja. Susrećemo se s dvije teškoće: prva je primarna prevencija, koja se odnosi na dobrobit pojedinaca koji su dobrog zdravlja, ali imaju povišenu razinu kolesterola. Njima je dovoljna prilagodba prehrane. Međutim, ako netko posjeduje ono što se obično naziva čimbenicima rizika uz druge zdravstvene probleme, uz visoki kolesterol, postaje potrebno propisati posebne lijekove usmjerene na smanjenje razine LDL-a.
Jedan od uzroka je i povišen krvni pritisak. Nazivaju ga “tihim ubojicom”, visoki krvni tlak služi kao temelj za brojne kardiovaskularne bolesti. Njegova posebno opasna priroda proizlazi iz njegove tendencije da se manifestira bez ikakvih vidljivih simptoma, čime se umanjuje njegov značaj. Kako krvni tlak raste, tako raste i vjerojatnost da ćete doživjeti srčani udar. Faktor rizika počinje rasti kada tlak prijeđe 115/70 mmHg i udvostručuje se sa svakim povećanjem sistoličkog tlaka od 10 mmHg (gornji broj) i povećanjem dijastoličkog tlaka od 5 mmHg (donji broj). Primarni čimbenik koji pridonosi pretilosti je nedostatak tjelesne aktivnosti, što zauzvrat povećava vjerojatnost od srčanog udara. Studije su pokazale da se dobro zdravlje može održati jednostavnim hodanjem od ukupno 3 kilometra dnevno, a ne mora nužno biti sve odjednom. Osim toga, korisno je bavljenje tjelesnom aktivnošću s povećanom učestalošću od tri puta tjedno. Preporučljivo je konzultirati se s liječnikom kako bi se odredila odgovarajuća razina intenziteta dopuštene tjelesne aktivnosti.
Tjelovježba ne samo da pomaže u sagorijevanju kalorija i jačanju imuniteta, već služi i kao snažan protuotrov za tjeskobu i depresiju. Povišene razine kolesterola u krvotoku značajan su čimbenik u razvoju kardiovaskularnih stanja. Ove visoke razine potiču nakupljanje aterosklerotskih plakova, koji igraju ključnu ulogu u pojavi srčanog udara. Kolesterol postoji u različitim oblicima, od kojih svaki ima svoj jedinstveni sastav i gustoću. Kada je u pitanju zdravlje srca i pojava srčanog udara, dvije specifične vrste kolesterola imaju veliku važnost: LDL (smatra se lošim jer pridonosi stvaranju plaka) i HDL (smatra se dobrim jer pomaže smanjiti nakupljanje kolesterola u arterijama). Opsežna istraživanja su pokazala da je održavanje niske razine LDL-a jednako ključno kao i visoka razina HDL-a kako bi se smanjio rizik od srčanog udara.
