Prisutnost hrđe na vodovodnim cijevima ne samo da uzrokuje štetu, već i narušava estetski izgled interijera. Preporučljivo je odmah riješiti ovaj problem nakon otkrivanja. Iako su u trgovinama dostupni brojni proizvodi za čišćenje cijevi i uklanjanje ove dosadne pojave, oni često dolaze s visokom cijenom i ne moraju uvijek dati zadovoljavajuće rezultate.
- Umjesto toga, razmislite o korištenju znatno pristupačnije alternative koju vjerojatno već imate – kečapa. Ovaj začin sadrži octenu kiselinu, koja ima sposobnost učinkovitog suzbijanja hrđe tako što je potpuno otapa. Kako biste uklonili hrđu, obilato namažite zahvaćena mjesta slojem kečapa. Ostavite da odstoji dva sata.
U slučajevima kada se hrđa zadržala dulje vrijeme i ako je veća, ponovite postupak i ostavite ketchup još sat vremena. Oblikujte kuglu od aluminijske folije i njome nježno izribajte zahrđale cijevi. Isperite vodom i svjedočite izvanrednom ishodu. Da biste dobili dodatni sjaj, napravite mješavinu sode bikarbone i vode: Pomiješajte sodu bikarbonu i vodu da dobijete gustu pastu.
- Namažite pastu na cijevi. Ostavite da odstoji jedan sat. Nakon što prođe sat vremena, očistite cijevi. Uključivanjem prethodnog kečapa možete postići blistav, potpuno novi izgled svojih lula. Primjena ovih jednostavnih metoda omogućit će vam učinkovito održavanje čistoće i sprječavanje hrđe u vašim vodovodnim cijevima korištenjem pristupačnih i lako dostupnih predmeta.
BONUS TEKST:
Nedavna istraživanja otkrila su da je vjerojatnost nasljeđivanja genetske predispozicije za Alzheimerovu bolest znatno veća ako dolazi s majčine loze nego s očeve loze. Ova razorna bolest ne samo da lišava pojedince njihovih dragih uspomena, već im također oduzima neovisnost i sprječava njihovu sposobnost održavanja smislenih odnosa sa svojim voljenima. Globalna populacija pojedinaca pogođenih demencijom premašila je 55 milijuna u 2020. godini.
Vrijedno je napomenuti da Alzheimerova bolest, koja čini većinu slučajeva demencije, obuhvaća otprilike 60 do 70 posto svih slučajeva ovog stanja. Predviđa se da će se populacija pogođena demencijom gotovo udvostručiti svaka dva desetljeća. Imperativ otkrivanja poboljšanih metoda dijagnosticiranja, liječenja i potencijalnog sprječavanja demencije nikada nije bio ključniji. Istraživači koji žele razviti nove terapije mogli bi ovu nedavnu studiju smatrati vrijednom žarišnom točkom.
Prema studiji objavljenoj u JAMA Neurology, osobe čije su majke imale gubitak pamćenja izložene su većem riziku od razvoja Alzheimerove bolesti u bilo kojoj dobi, u usporedbi s onima čija je obiteljska povijest bolesti bila isključivo s očeve strane ili bez ikakve obiteljske povijesti gubitka pamćenja. U slučaju da je otac doživio gubitak pamćenja u ranoj dobi, točnije prije nego što je navršio 65 godina, vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti bila je značajno povećana.
Uzrok demencije, uključujući vaskularnu demenciju, ostaje misterij koji istraživači pokušavaju razotkriti. Analiza podataka usredotočena je na uzorak od 4413 osoba u dobi od 65 do 85 godina koje nisu pokazivale kognitivna oštećenja ili oštećenja pamćenja. Međutim, bitno je priznati da uzorak korišten za studiju ne predstavlja u potpunosti cjelokupnu populaciju, prvenstveno se sastoji od sudionika bijele rase, što bi moglo dovesti do različitih rezultata za različite etničke skupine.
Kognitivna funkcija sudionika procijenjena je korištenjem pitanja dobivenih iz općepriznatog mini ispita mentalnog stanja. Primarni fokus istraživača bio je otkriti postojanje amiloidnih plakova koji predstavljaju jedan od ključnih pokazatelja Alzheimerove bolesti. Stvaranje ovih štetnih amiloidnih plakova nastaje kao rezultat agregacije beta-amiloidnih proteina.
Prevladavajuća teorija sugerira da je nakupljanje amiloidnih naslaga glavni krivac za uništavanje i odumiranje moždanih stanica, što u konačnici rezultira razvojem Alzheimerove bolesti. Vjeruje se da je nakupljanje beta-amiloida značajan rani pokazatelj Alzheimerove bolesti, budući da pojedinci mogu doživjeti povišene razine amiloida dulje vrijeme prije pojave problema s pamćenjem.
Nalazi PET skeniranja pokazali su da su osobe s majčinom poviješću poremećaja pamćenja, bez obzira na dob početka problema s pamćenjem njihove majke, pokazivale povišene razine beta-amiloida. Pojedinci čiji su očevi doživjeli gubitak pamćenja u ranoj dobi (prije 65. godine) također su pokazivali povišene razine beta-amiloida. Uspoređujući podatke, primijećeno je da su osobe s kasnim početkom oštećenja pamćenja (koje se očituje nakon 65. godine) i one bez ikakve obiteljske povijesti slabljenja pamćenja pokazale razine beta-amiloida unutar normalnog raspona.
