Otac Predrag Popović je uspješno otkrio način kako se zaštititi od pojedinaca koji prema nama gaje loše namjere. O. Predrag Popović u svom je govoru govorio o načinu na koji Bog stavlja kušnje pred nas kao pojedince te o značaju tih izazova u našem duhovnom rastu.
- Svakome od nas uobičajeno je iskustvo susresti se s okolnostima za koje se čini da nema izlaza, a to je sasvim tipičan i bitan aspekt postojanja. U takvim trenucima ključno je pravilno reagirati. Otac Predrag Popović drži ključ svih mudrosti, skrivenih u njegovim riječima. Obratite pozornost na njegova učenja i dopustite njegovom vodstvu da oblikuje vaš put prema naprijed.
Kako bismo se zaštitili od pojedinaca koji prema nama gaje loše namjere, moramo osmisliti učinkovite obrambene strategije. Autor naglašava važnost ne podlijeganja strahu ili brige o mišljenjima drugih. Umjesto toga, trebali bismo se usredotočiti na vlastite postupke i nastojati uskladiti se s božanskim. Nije naša odgovornost brinuti se o mržnji drugih; nego bismo im trebali dopustiti da se bore s vlastitim emocijama.
- Dodatno, autor daje smjernice o tome kako se vjernici mogu zaštititi od onih koji im žele zlo i nudi strategije za samozaštitu. Otac Predrag Popović istaknuo je važnost molitve za one koji prema nama gaje zlu volju. Ovaj čin suosjećanja vrijedi kao jedina neporeciva istina.
Paljenjem jedne svijeće imamo moć zapaliti bezbroj drugih svaki dan, što nam omogućuje postizanje naših ciljeva. Moguće je da upravo ta osoba koja nas želi isprovocirati može biti odgovor na naše molitve. Možda nam ih je poslala viša sila da nam pomognu da se uzdignemo do višeg stanja bića, učeći nas da nismo definirani njihovom negativnošću.
BONUS TEKST:
Pretjerana samouvjerenost, umišljenost ili dominacija, koja se obično naziva arogancijom, karakteristika je osobnosti koja se očituje kao prenapuhan osjećaj samopouzdanja i sklonost davanju vlastite vrijednosti ispred vrijednosti drugih. Arogancija se naširoko smatra štetnom osobinom koja može imati negativan učinak na međuljudske veze i društvene interakcije.
Arogancija se može definirati kao način razmišljanja karakteriziran pretjeranim osjećajem vlastite važnosti, gdje pojedinci pretjerano cijene sebe, svoje sposobnosti i svoja postignuća, često umanjujući vrijednost drugih. Oni koji posjeduju aroganciju čvrsto vjeruju u vlastitu superiornost i to često pokazuju svojim djelima i riječima. Uzroci arogancije često se mogu pripisati kombinaciji samopouzdanja i postignuća. Doživjeti ogromna postignuća ili posjedovati izvanredne talente može rezultirati osjećajem superiornosti.
To također može dovesti do osjećaja nesigurnosti i kompleksa manje vrijednosti. Arogancija se često može povezati s dubokim osjećajima nesigurnosti, što navodi pojedince da koriste aroganciju kao sredstvo samozaštite. Na ovo ponašanje često utječu društveni i kulturni čimbenici. Kultiviranje arogancije može biti potaknuto okruženjem koje slavi postignuća i dominaciju. Dodatno, nedostatak empatije može pridonijeti ovom fenomenu. Arogancija se može razviti kod pojedinaca koji se bore da shvate i pokažu empatiju prema drugima. Ovaj nedostatak razumijevanja i empatije često se manifestira na razne načine.
Umjetnost govora i komunikacije: Upuštanje u naviku prekidanja drugih, zanemarivanje različitih mišljenja i dosljedno isticanje osobnih postignuća. Ponašanje: Pokazivanje prezira prema drugima, izbjegavanje suradnje i odbijanje prihvaćanja kritike. Veza s autoritetima: Zanemarivanje preporuka ili unosa, čak i od pojedinaca s većom stručnošću ili iskustvom. Međuljudski angažmani: Posljedice arogancije očituju se kod pojedinaca koji aktivno izbjegavaju prisutnost onih koje smatraju inferiornima dok aktivno traže društvo pojedinaca koji ih cijene i dive im se.
Odnosi: Prisutnost arogancije može rezultirati sukobima, izolacijom i narušavanjem odnosa s prijateljima i obitelji, kao i s kolegama. To je osobito istinito u profesionalnim okruženjima. Pojedinci s prenapuhanim osjećajem vlastite važnosti mogu se susresti s izazovima kada je u pitanju učinkovita suradnja s drugima, što u konačnici ometa njihov profesionalni rast i uspjeh. Nemogućnost priznavanja vlastitih pogrešaka, stjecanja znanja i napredovanja može biti spriječena osjećajem superiornosti. Ovaj se fenomen često primjećuje u društvenim interakcijama.
