Stres je prirodna reakcija tela na promene koje zahtevaju prilagođavanje, bilo da su fizičke, mentalne ili emocionalne. Iako je stres sastavni deo života, kada postane dugotrajan i intenzivan, može izazvati ozbiljne probleme, uključujući i uticaj na nivo šećera u krvi. Doktorka Slađana Drobnjak, endokrinolog, daje preporuke kako da se nosimo sa stresom i sprečimo da on utiče na naše zdravlje, naročito u vezi sa kontrolom nivoa šećera u krvi.

Stres i njegove posledice

Stres može biti izazvan različitim životnim situacijama. Neki od najčešćih uzroka stresa uključuju:

  • Velike životne promene (preseljenje, razvod, smrt bliskih osoba)
  • Zdravstveni problemi (epidemije, ozbiljne bolesti)
  • Društveni i ekonomski pritisci (finansijski problemi, problemi u vezi ili sa prijateljima)
  • Profesionalni stres (preopterećenost poslom, nerealna očekivanja, napredovanje na poslu)
  • Prirodne katastrofe i ratovi (situacije koje ugrožavaju sigurnost i stabilnost)

Svaka od ovih situacija može izazvati stres, ali kako ćemo ga doživeti zavisi od naših ličnih okolnosti i sposobnosti da se nosimo sa njim. Stres može narušiti psihofizičku ravnotežu i izazvati brojne telesne simptome, poput padanja imuniteta, pojačanog znojenja, lupanja srca, bolova u stomaku i grudima, problema sa snom, pa čak i depresije i anksioznosti.

Uticaj stresa na nivo šećera u krvi

Kada telo doživljava stres, ono oslobađa hormone kao što su adrenalin i kortizol, koji pomažu organizmu da se nosi sa stresorima. Međutim, ovi hormoni takođe mogu uzrokovati povišen nivo glukoze u krvi. Dugotrajni fizički i mentalni stres, bilo da je akutni ili hronični, može povećati rizik od razvoja dijabetesa. Za osobe koje već imaju dijabetes, stres može dodatno otežati kontrolu nivoa šećera u krvi, pogoršavajući simptome i povećavajući rizik od komplikacija.

Kako se nositi sa stresom i stabilizovati nivo šećera?

Iako je nemoguće potpuno eliminisati stres iz života, postoji nekoliko strategija koje mogu pomoći u njegovom smanjenju i održavanju normalnog nivoa šećera u krvi. Dr. Slađana Drobnjak savetuje sledeće pristupe:

  1. Prepoznavanje okidača stresa – Identifikujte situacije koje izazivaju stres i potrudite se da ih izbegavate, ili pronađite načine da ih bolje podnosite.

  2. Provedite vreme u prirodi – Redovno vreme provedeno u prirodi, uz fizičku aktivnost, može značajno smanjiti stres i stabilizovati nivo šećera u krvi.

  3. Tehnike smanjenja stresa – Postoji nekoliko metoda koje mogu pomoći u kontroli stresa, a time i nivoa šećera u krvi. Među najefikasnijim tehnikama su:

    • Druženje sa bliskim ljudima – Podrška porodice i prijatelja može značajno ublažiti stres.
    • Joga i meditacija – Ove tehnike pomažu u opuštanju i smanjenju stresa.
    • Vežbe disanja – Kontrolisano disanje može smanjiti nivo stresa i poboljšati koncentraciju.
    • Tuširanje hladnom vodom – Ovaj način opuštanja može imati fiziološke i psihološke koristi, smanjujući napetost i snižavajući nivo stresa.

Zaključak

Stres je neizbežan deo života, ali njegova kontrola je ključna za očuvanje zdravlja, posebno kada su u pitanju problemi sa nivoom šećera u krvi. Doktorka Slađana Drobnjak savetuje da se stresa ne pokušava u potpunosti eliminisati, već da se identifikuju njegovi okidači i primene strategije za njegovo smanjenje. Tehnike poput fizičke aktivnosti, joge, meditacije, i vremena provedenog u prirodi mogu imati značajan uticaj na stabilizaciju nivoa šećera u krvi i ukupnu ravnotežu tela.

Besplatno

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here