Jedna vrsta sira najgora je za holesterol, upozoravaju nutricionisti

Ukoliko ste veliki ljubitelj sira, a pri tome još imate problema sa kontrolisanjem holesterola onda je ovaj članak upravo za Vas. U nastavku ovog teksta nutricionisti otkrivaju koje su to loše strane sira na koje treba da obratite pažnju…

Podaci o kolesterolu već dugo zauzimaju važno mjesto u zdravstvenim preporukama, a stručnjaci sve više ukazuju na važnost uravnotežene prehrane u održavanju normalnih razina masnoća u krvi. Prema brojnim istraživanjima, povišeni LDL kolesterol, poznat kao “loš” kolesterol, lako se taloži u arterijama, stvarajući naslage koje mogu predstavljati ozbiljan rizik za srce i krvne žile. Nasuprot njemu, HDL kolesterol, ili “dobar” kolesterol, ima zaštitnu ulogu jer pomaže u uklanjanju viška kolesterola iz organizma. Kako navodi zdravstveni portal, “Klix.ba” upozorava da pravilna prehrana ima ključnu ulogu u balansu ovih parametara. Upravo zato mnogi nutricionisti ističu kako je važno razlučiti koje namirnice doprinose narušavanju ravnoteže masnoća. Među njima se često nađe sir, i to posebno određene vrste.

Stručnjaci ne osporavaju da sir može biti nutritivno vrijedan, ali ukazuju da u nekim slučajevima može postati problematičan, naročito zbog visokog udjela zasićenih masti. Jedna od najčešće spominjanih vrsta u tom smislu je brie – kremasti francuski sir s visokim postotkom mliječne masti. Nutricionistica Tara Gidus napominje kako se ovaj sir može lako konzumirati u većim količinama zbog svoje nježne teksture i blagog okusa, što nerijetko dovodi do prekomjernog unosa masti. Prema njenim riječima, brie bi trebalo svrstati među poslastice, a ne svakodnevnu hranu. Jasno ističe da nije nužno u potpunosti ga izbaciti iz prehrane, ali je važno zadržati mjeru i svjesno ga konzumirati.

• Američko kardiološko udruženje preporučuje da se zasićene masti ograniče na najviše 6% ukupnog dnevnog kalorijskog unosa – što znači oko 13 grama za prosječnu osobu koja unosi 2000 kalorija dnevno. Zanimljiv je podatak da samo 28 grama brie sira sadrži oko 7,5 grama masti, od čega je čak pet grama zasićeno. To praktično znači da bi prosječna porcija ovog sira mogla potrošiti gotovo polovinu preporučene dnevne količine zasićenih masti. “Blic” javlja da vam ovakav podatak može poslužiti kao orijentir u odabiru količine i vrste sira koje unosite svakodnevno, posebno ako već imate povišen kolesterol ili rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Ipak, situacija nije potpuno crno-bijela. Večernji list donosi savjet da ljubitelji sira ne moraju nužno odbaciti omiljenu namirnicu, nego je mogu prilagoditi načinu života i zdravlju. Nutricionistica Jessica Cording skreće pažnju na to da se i druge vrste sira, poput prerađenih i topljenih varijanti, nalaze u rizičnoj zoni jer sadrže dodatne masti i velike količine natrija. Prerađeni sirevi poput topljenih namaza, cheddar topljivih ploški ili krem sira često su dio svakodnevne prehrane, ali zbog svoje strukture i dodatnih sastojaka lako doprinose povećanju unosa zasićenih masti.

• S druge strane, stručnjaci savjetuju da se prednost da lakšim vrstama sira poput polumasne mozzarelle, fete ili kozjeg sira, koji imaju niži udio masti, a i dalje pružaju bogat okus i nutritivnu vrijednost. Prema riječima dijetetičarke Collingwood, veličina porcije je od suštinske važnosti, pa bi idealno bilo da unos ne prelazi 25 do 30 grama po obroku. Takva količina ne samo da zadržava kontrolu nad unosom masnoća, već omogućava i uživanje u namirnici bez osjećaja krivice ili rizika. Cording preporučuje i pametne kombinacije – poput serviranja sira uz povrće, orašaste plodove ili integralne krekere. Ove namirnice obiluju vlaknima koja dodatno pomažu u regulaciji LDL kolesterola, balansirajući učinak masti iz sira. Stručnjaci sa “Večernji.hr” navode da su vlakna prirodni saveznici u borbi protiv lošeg kolesterola, pa njihova sinergija sa sirevima može biti vrlo korisna.

Mnogi možda ne znaju, ali i način na koji konzumiramo hranu igra značajnu ulogu. Dijetetičarka Beth Warren upozorava na važnost “svjesnog konzumiranja”: umjesto brzog ili nesvjesnog grickanja, preporučuje se da uživanje u siru bude iskustvo – mali komad, pažljivo biran i polako kušan, dovoljno je da zadovolji želju, a ne optereti organizam. Pri tome se podsjeća da su ukus i zadovoljstvo u hrani jednako važni kao i nutritivna vrijednost, ali kada je u pitanju zdravlje srca, svaki gram zasićenih masti može imati ulogu.

Na kraju, može se zaključiti da sir, kao i mnoge druge namirnice, može biti i prijatelj i neprijatelj našeg zdravlja, ovisno o količini i kontekstu u kojem se konzumira. Jedan mali komad brieja neće značajno narušiti lipidni profil tijela, ali redovna i nekontrolisana konzumacija mlečnih proizvoda s visokim udjelom masti svakako može imati posljedice.

• Umjerenost, raznovrsnost i svjesnost u prehrani ostaju ključne smjernice svakog zdravog režima ishrane. Pa tako, ako se poslušaju savjeti iz “Blica”, “Večernjeg lista” i stručnjaka iz originalnog američkog izvora, jasno je da sir ostaje dio trpeze, ali uz oprez i mjeru.

Zdravo srce nije rezultat uskraćivanja, nego pametnih odluka. Zato je poruka nutricionista jasna: uživati, ali odgovorno.