Jedna od najčešćih i najtežih oboljenja na ovom svetu jeste karcinom koji uzima mnogo života svaki dan,međutim postoji jedno pleme koje nikad nije ni čulo a pogotovo imalo oavakvu bolest te Vam mi danas prenosimo par informacija tko su oni,čime se bave i šta jedu.
- Narod Hunza, smješten u zabačenoj dolini na granici Pakistana i Indije, već desetljećima izaziva pažnju naučnika i javnosti zbog svoje nevjerovatne dugovječnosti i gotovo potpune odsutnosti bolesti poput raka. Još 1977. godine, na međunarodnom kongresu o kancerogenim oboljenjima u Parizu, objavljeno je da su, prema podacima geokancerologije, Hunze jedini poznati narod kod kojeg se rak gotovo nikada ne javlja.
Ova zajednica, poznata i kao “Oaza mladosti”, poznata je po vitalnosti, zdravlju i izuzetno dugom životnom vijeku svojih članova. Prosječan Hunza živi oko 120 godina, a slučajevi starijih od 130 godina nisu rijetkost. Ono što dodatno fascinira jeste da žene i u šezdesetim godinama rađaju djecu, a starije osobe bez poteškoća prelaze desetine kilometara pješice i penju se po liticama s lakoćom.
- Hunza narod živi u skladu s prirodom, u okruženju netaknute planinske klime Himalaje, a svoj životni stil temelje na jednostavnosti, fizičkoj aktivnosti i, najvažnije, prirodnoj i uravnoteženoj ishrani. Njihov način života postao je predmet mnogih istraživanja jer je njihovo zdravlje direktno povezano s navikama u ishrani.
Ljeti se Hunze hrane gotovo isključivo sirovim voćem i povrćem koje sami uzgajaju. Zimi prelaze na prehranu baziranu na sušenom voću, posebno marelicama, proklijalim žitaricama i ovčjem siru. Jedan od ključnih momenata u njihovom načinu života jeste period poznat kao “gladno proljeće”. Tada u prirodi još nema dovoljno svježeg voća, pa se Hunze odriču krute hrane i konzumiraju samo sok od suhih marelica. Taj period traje od dva do četiri mjeseca i smatra se vrstom prirodnog posta koji dodatno doprinosi detoksikaciji organizma i dugovječnosti.
- Zanimljiv je i njihov unos kalorija – dnevno konzumiraju oko 1933 kalorije, s vrlo niskim unosom masti i proteina. Njihova prehrana sadrži samo oko 50 grama proteina, 36 grama masti i 365 grama ugljenih hidrata dnevno, što je daleko ispod prosjeka potrošnje u savremenim društvima.
U svakodnevnoj ishrani Hunza naroda posebno mjesto zauzimaju određene namirnice i jela koja imaju značajnu nutritivnu i ljekovitu vrijednost.
- Jedna od tih namirnica su sjemenke marelice. Bogate su vitaminom B17, kalijumom, natrijumom i esencijalnim masnim kiselinama. Mnogi alternativni terapeuti smatraju da upravo ove sjemenke imaju antikancerogena svojstva.
Takođe, njihova ishrana je bogata sirovim voćem, povrćem i žitaricama, koje se koriste i za pripremu jela poput hljeba i pita. Termička obrada ovih namirnica je minimalna kako bi se sačuvale njihove nutritivne vrijednosti, a meso se konzumira rijetko.
- Čapati kruh je tradicionalni kruh Hunza naroda, pripremljen od brašna cjelovitih zrna prosa i heljde. Brašno se melje na tradicionalan način, između dva kamena, a zatim se miješa sa soli i vodom obogaćenom mineralima. U tijesto se ne dodaje kvasac, već se formiraju kuglice koje se razvaljaju u tanke palačinke slične tortiljama i kratko se peku. Iako modernije generacije Hunza žena povremeno u smjesu dodaju melasu, ulje ili druge začine, tradicionalni recept ostaje osnov zdrave prehrane ovog naroda.
Jedan od zabilježenih i fascinantnih primjera dugovječnosti je slučaj Said Abdula Mobude, koji je 1984. godine na londonskom aerodromu pokazao putovnicu s datumom rođenja iz 1832. godine. Tada je imao 152 godine i tvrdio da se sjeća događaja iz sredine 19. stoljeća.
Zaključno, zdravlje, snaga i vitalnost Hunza naroda ne proizlazi iz lijekova ili medicinskih intervencija, već iz jednostavnog, prirodnog načina života, skladnog odnosa s prirodom, fizičke aktivnosti i prehrane bogate živim namirnicama. Njihova kultura i svakodnevne navike mogu poslužiti kao inspiracija svima koji žele živjeti zdravije i dugovječnije.
