Ishrana utiče znatno na to kako se osjećamo i kako naše tijelo funkcioniše. Neke namirnice mogu da nam ozbiljno naštete ako ih prekomjerno unosimo. Danas otkrivamo kako regulisati krvni tlak.
Iznenadni visoki krvni tlak može se sniziti nekim prilagodbama prehrane. Smanjenje unosa soli i masnoća uz povećanje količine vode pomoći će. Postoje i prirodni načini na koje neke namirnice pomažu u snižavanju visokog krvnog tlaka, poput cimeta, začina koji je poznat po snižavanju krvnog tlaka.
Neka istraživanja pokazuju da cimet može sniziti sistolički (gornji broj) i dijastolički krvni tlak. Pola žličice cimeta koje dodate dnevnoj prehrani moglo bi djelovati. Osim toga, češnjak je vrlo moćan u snižavanju krvnog tlaka opuštanjem krvnih žila što uzrokuje širenje, a time i dobru cirkulaciju te ublažava stres na protok krvi.
- Za brze rezultate, uzmite sirovi češnjak ili ga dodajte u kruh, salate i druga jela. Osim ove dvije mogućnosti, postoji nekoliko drugih namirnica koje pomažu u snižavanju krvnog tlaka, poput omega-3 masnih kiselina i bogatih kalijem poput banana, tamne čokolade.
I nitrati iz zelenog lisnatog povrća. Brzi porast krvnog tlaka mora se shvatiti ozbiljno što se tiče životne opasnosti; ako primijetite nagli porast krvnog tlaka, bolje je posavjetovati se s liječnikom. Iako ova hrana može pomoći, ne smije zamijeniti liječenje ili savjet.
Ljetne vrućine mogu udvostručiti rizik od smrtonosnog srčanog udara – WHO nam je rekao da su tropske vrućine, same po sebi, glavni ubojica među uzrocima povezanim s vremenom jer pogoršavaju postojeća zdravstvena stanja. Procjenjuje se da je svake godine 175.000 ljudi u Europi vjerojatno žrtva ove vrućine.
Broj se konkretno odnosi na prosječnu godišnju smrtnost koja se može pripisati vrućini, a ne samo na smrtnost zbog ekstremnih toplih razdoblja. Izvješća su takva da se od šest regija Svjetske zdravstvene organizacije, Europa najbrže zagrijava—grije se otprilike dvostruko više od globalne prosječne stope; a tri najtoplije godine zabilježene za zemlje tog područja bile su od 2020.
Slijedi niz zdravstvenih problema koji proizlaze iz izlaganja ekstremnoj vrućini, rangiranih od blagih i prolaznih do potencijalno smrtonosnih. Tijelo može manifestirati različite znakove kada je u nevolji pri visokim temperaturama: glavobolju, vrtoglavicu, smetenost, iritaciju do razine napadaja ili moždanog udara.
Glavni rizici su: alergije, astma/bolest pluća/toplinski grčevi plus slabost mišića/osip od vrućine zbog pretjeranog znojenja s nepravilnim otkucajima srca koji također dovodi do smanjenog dotoka krvi u srce što rezultira srčanim udarom; oštećenje jetre; zatajenje bubrega s drugim problemima s bubrezima.
- Nisu samo pojedinci sa srčanim bolestima najizloženiji, već se čak i mladi ljudi u dobroj formi suočavaju s velikim opasnostima. Američko udruženje za srce kaže da bi ekstremne ljetne vrućine mogle udvostručiti rizik od smrti od srčanog udara.
- Prehrana je ključna u tome kako se osjećamo i funkcioniranju našeg tijela. Pretjerana konzumacija nekih namirnica može nam nanijeti veliku štetu. Trebali bismo znati kako to utječe na nas i djelovati u skladu s tim.
Ako toplinski val raste dva dana, dosegnuvši 28 do 36 stupnjeva, rizik od fatalnog srčanog udara raste na 18%. Četverodnevno povećanje topline na između 34-43 stupnja dovodi do skoka ove brojke do 74%. Dok su oni s utvrđenom srčanom bolešću izloženi najvećem riziku, važno je da mladi ljudi u formi također uživaju u optimalnom kardiovaskularnom zdravlju.
