Čvrsti su kao stijena Kako ćemo odgovoriti na prepreke koje nam život postavlja ovisi o našem odgoju, okruženju u kojem živimo, pa čak i horoskopskom znaku u kojem smo rođeni. Prema astrolozima, svaki horoskopski znak ima svoj skup karakteristika i osobina. U pogledu mentalne snage, međutim, identificiraju tri istaknuta horoskopska znaka:

Škorpion

Na prvom mjestu ove liste je Škorpion. Zodijački znak kojim vlada Pluton, Škorpion je spreman na krizu u svakom trenutku, već od djetinjstva. Nasuprot izazovima, Škorpioni se s lakoćom izvlače iz svih nevolja zahvaljujući snažnom karakteru. Na unutarnjem planu, naravno, nije im lako jer su Škorpioni veliki ljubitelji skrivanja emocija u sebi. Ali u drugu ruku? Izvana nikada nećete vidjeti da su nečim toliko zaokupljeni ili da su zbog nečega ozbiljno zabrinuti jer su, kao što smo već rekli, tvrdi orasi.

Djevica

Djevica je drugi od fiksnih, jakih znakova zodijaka. Budući da su najracionalniji znak Zodijaka, nisu previše sentimentalizirani. Djevica će pokušati pronaći logično rješenje i analizirati situaciju, čak i kada su emotivni sentimenti na visokom nivou ili su se pred njom našli teški izazovi. Svemu što se događa pristupaju hladnokrvno, pa ih je teško naljutiti i rijetko pokazuju emocije. Naravno, zahvaljujući tome, krizne Djevice lako izađu dostojanstveno i sigurno ih neće smetati sitnice.

Jarac

Još jedan zemljani znak kojeg ne karakterizira pretjerana osjetljivost. Kao i Škorpion, Jarci također dosta toga drže za sebe, svoje osjećaje skrivaju od drugih ljudi. Čudno je da ikad išta uzimaju k srcu jer ih, prije svega, vodi razum. Snažni, postojani izazovi sastavni su dio Jarca, no nosi se s njima za razliku od drugih znakova Zodijaka, međutim, ono je što priliči dostojanstvenoj i vrijednoj duši: izaći iz svake zbrke uzdignute glave i ponosno, šali se Sensa.

BONUS TEKST

Trčanje 10 sati tjedno na više od 120 kilometara je ekstremno, a nedavna studija je dokazala da se time što ljudsko tijelo dovode do njegovih granica i dalje, kao rezultat zapravo povećava dugovječnost; tako olimpijski i drugi profesionalni sportaši dodaju godine svom životu.

Procijenjeni su zdravstveni podaci 200 osoba koje su pretrčale milju kraću od četiri minute (1,6 kilometara) u svojim pedesetim, šezdesetim ili sedamdesetim godinama. Tim znanstvenika iz Kanade i Australije izvijestio je da su ti elitni trkači u prosjeku živjeli gotovo pet godina duže od svojih vršnjaka. Ono što su otkrili proturječi ideji da je previše tjelovježbe dugoročno štetno.

Iako mnoga epidemiološka istraživanja dokazuju da aktivniji ljudi imaju tendenciju da žive dulje od onih manje aktivnih, pitanje je li jednako dobro vježbati iznad granica nije definitivno riješeno. Čini se da život sportaša visokog intenziteta koji se bavi maratonima, biciklističkim utrkama na duge staze ili triatlonom predstavlja pretjerani zahtjev za srce i stoga, prema nekim znanstvenicima, povećava rizik od prerane smrti.

Iako može biti točno da vrlo energične vježbe i potraga nedvojbeno mogu izgledati kao da neaktivnog pojedinca izlažu rizicima od ozljeda i zdravstvenih problema, ipak djeluju vrlo drugačije u slučaju iskusnog sportaša. U studiji koju je provelo Sveučilište Harvard 2022., utvrđeno je da oni koji vježbaju iznad standardnih preporuka mogu smanjiti rizik od smrti za 30% — 10% više od onih koji slijede smjernice.

Stephen Foulks, kardiolog sa Sveučilišta Alberta, i njegovi kolege proveli su epidemiološke studije među ljudima koji su sudjelovali na Tour de Franceu, olimpijcima i veslačima; pokazali su da su ti ljudi živjeli dulje od opće populacije. Guranje do krajnosti Sada je dokazano za najbrže trkače preko milje.

Oni koji mogu prijeći 1,6 kilometara za manje od četiri minute drugačija su vrsta, za koju se zna da je pomaknula (i još uvijek pomiče) granice onoga što je moguće s ljudskim dišnim, kardiovaskularnim, metaboličkim i mišićno-koštanim sustavom. Kako bi postigli takvu brzinu, trkači se svaki tjedan bave treninzima visokog intenziteta. Kardiolozi su 2018. otkrili da su ovi trkači imali životni vijek 12 godina iznad prosjeka za ostatak populacije. Nova studija obuhvatila je veliki uzorak tijekom trideset godina.

Besplatno