„Gluposti“, tvrdi nutricionist Predrag Nenadić na tvrdnju „Neću da jedem jaja, dobit ću kolesterol! Predrag Nenadić, renomirani autoritet na području nutricionizma, prepoznat je kao jedan od naših najuglednijih nutricionista koji je stekao akreditaciju na cijenjenim svjetskim sveučilištima.
- Bio je predsjednik Saveza nutricionista Jugoslavije i predsjednik Društva za unapređenje prehrane. Dodatno se stručno usavršavao i radio kao dijetetičar-nutricionist na Sveučilišnoj klinici u Ludwigshafenu u Njemačkoj, prenosi Steele. Kao znanstvenik i publicist, pisao je članke za razne stručne časopise i objavljivao cijenjene knjige iz tog područja, uključujući Kako hranom sačuvati zdravlje (1976.), 1001 način doživjeti stotu (1978.),
Standardi prehrane jugoslavenskih studenata (1979.), D kompleks 101 (2017.), Snagom volje do idealne tjelesne težine: liječenje pretilosti (2018.), Hrana kao lijek: dijetoterapija bolesti (2019.) i Jabučni ocat. : Čuvar vašeg zdravlja (2019). Za svoj doprinos dobio je brojna priznanja. Točnije, razjašnjava primarne čimbenike koji doprinose kolesterolu i masnoj jetri. Problem masne jetre ne proizlazi iz konzumacije masne hrane; to su značajne zablude. U tom pogledu prevladava nesporazum.
- Jetra višak šećera pretvara u masno tkivo. Kolin (vitamin B4), tipično prisutan u slanini, jajima i mesu, olakšava distribuciju kolesterola, sprječava njegovo nakupljanje u jetri i usmjerava ga prema masnim naslagama, što rezultira povećanjem trbuha i povećanjem stražnjice. Nadalje, kada postoji nedovoljan unos zdravih masnoća – koje se često izbacuju iz prehrane zbog straha od kolesterola – to može dovesti do razvoja masne jetre, kao što je prethodno primijetio za našu publikaciju i dodatno razradio: Ovo stanje se naziva bezalkoholna masna jetra.
Kada jetra postane masna, gubi sposobnost učinkovitog funkcioniranja; ne može eliminirati toksine iz našeg tijela niti izvršiti procese detoksikacije. Posljedice ovog oštećenja mogu se manifestirati različitim simptomima, kao što su pojava akni i prištića na koži, povećanje prhuti, ljuštenje noktiju te uporni svrbež po cijelom tijelu. Ističe bitnu ulogu dobrog kolesterola u pravilnom funkcioniranju organizma.
- Kolesterol nije tvar koju je priroda osmislila kao štetnu za čovječanstvo; nego je vitalna komponenta za ljudsko zdravlje. Mnogi hormoni se sintetiziraju iz kolesterola, a on pridonosi stvaranju staničnih membrana, što ga čini neophodnim za ljudski opstanak. Međutim, višak kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL), koji se često naziva lošim kolesterolom, predstavlja značajan problem.
Također je identificirao čimbenike koji pridonose povećanju triglicerida. On za “Stil” naglašava da ako netko ima povišene trigliceride, to nije zbog konzumacije svinjskog mesa, već zbog unosa voća, obilja kruha, peciva i rafiniranog brašna, što je zapravo problem. Koja je najučinkovitija metoda za čišćenje jetre i organizma? Odgovor leži prvenstveno u izboru prehrane. Održavanje čistog načina života je bitno.
- Dovoljna hidratacija je od vitalnog značaja, budući da jetra napreduje s dovoljno vode – ovaj aspekt se ne može precijeniti. Nužno je unositi odgovarajuće količine topivih i netopivih biljnih vlakana. Dodatno, potrebno je unositi namirnice povoljne za jetru, posebno one gorkog profila, poput lincure, maslačka i korijena čička. Za učinkovito smanjenje razine kolesterola i triglicerida dr. Nenadić preporučuje potpuno izbacivanje ugljikohidrata i umjetnih šećera iz prehrane.
Konzumirajte hranu bogatu korisnim masnoćama, poput domaće svinjske masti, maslinovog ulja, hladno prešanih biljnih ulja i one bogate kolinom, uključujući slaninu i jaja, zajedno s lososom i skušom, među ostalim zdravim masnoćama. Važno je napomenuti da se jetra ne može učinkovito detoksificirati sokovima, osobito onima iz trgovine. Oznake dosljedno pokazuju da ti sokovi sadrže fruktozu, koja predstavlja značajan rizik za debljanje.
- Dok fruktoza daje slatkoću proizvodima, ona istovremeno pridonosi nakupljanju masti u tijelu, što dovodi do povećanja razine triglicerida i kolesterola. Posebno ističe da se fruktoza koju dobivamo iz voća značajno razlikuje od one u industrijskim proizvodima. Dok ga proizvođači označavaju kao voćni šećer, strukturni sastav ostaje sličan; međutim, fruktoza ugrađena u ove proizvode dolazi iz kukuruza, posebno u obliku glukozno-fruktoznog sirupa, umjesto da se ekstrahira iz voća.
