U ovom članku donosimo otvoreno mišljenje ginekologinje koja upozorava na najčešće greške u intimnoj njezi žena. U nastavku saznajte koje navike mogu ozbiljno ugroziti zdravlje i zašto se neke posljedice više ne mogu lako ispraviti…
Društvene mreže danas igraju ključnu ulogu u svakodnevnim životima mnogih ljudi, ali s njihovom popularnošću dolazi i niz problema. Platforme poput TikToka omogućavaju brzu i široku distribuciju informacija, ali bez stručne provjere. Dok je ovo korisno u mnogim slučajevima, kada je riječ o zdravlju, brzina širenja informacija može biti izuzetno opasna. Jedan od najzabrinjavajućih aspekata ove pojavnosti je širenje savjeta o intimnom zdravlju žena koji nemaju nikakvu medicinsku osnovu i koji, umjesto pomoći, mogu izazvati ozbiljne posledice.
- Jedan od primjera ovog problema je nedavna promocija domaće mješavine eteričnih ulja, poput kokosovog i ulja čajevca, kao navodnog sredstva za njegu ženskih reproduktivnih organa. Iako na prvi pogled može djelovati bezazleno i „prirodno“, stručnjaci upozoravaju da takvi savjeti mogu imati ozbiljne posledice.
Ginekologinja Slađana Raović ističe da je vaginalna regija izuzetno osjetljiva i da samoinicijativno eksperimentisanje može narušiti prirodnu floru, izazvati infekcije i dugoročne probleme. Iako društvene mreže često promoviraju ove proizvode kao prirodne i sigurne, stvarnost je potpuno drugačija. Mnoge žene nisu svesne opasnosti i na osnovu tih savjeta rizikuju svoje zdravlje.
- Još jedan popularan, ali potpuno nepotvrđen savjet koji se često pojavljuje na društvenim mrežama je korišćenje tzv. „jajeta od žada“ koja navodno pomažu u regulaciji hormona ili balansiranju menstrualnog ciklusa. Međutim, ovakve tvrdnje nemaju nikakvu medicinsku osnovu i mogu biti opasne. Hormonski sistem je izuzetno složen i osjetljiv, a svaki poremećaj zahtijeva preciznu dijagnostiku i stručno vođenu terapiju.
Alternativni tretmani koji se promoviraju na internetu mogu samo pogoršati stanje. Blic piše da sve više žena dolazi kod ljekara s komplikacijama koje su nastale upravo zbog savjeta koje su vidjele na internetu, što dodatno potvrđuje koliko je važno provoditi kritičko razmišljanje prilikom konzumiranja informacija sa društvenih mreža.
Jedan od velikih problema koji proizlazi iz ovih netačnih informacija je stvaranje lažnog osjećaja sigurnosti. Mnoge žene koje povjeruju da su riješile problem „prirodnim putem“ često odlažu odlazak ljekaru. Ovaj odlaganje može imati ozbiljne posledice, jer se gubi dragoceno vreme koje je ključno za ranu dijagnozu. Samoliječenje u ovom kontekstu može biti mnogo opasnije nego što se čini, jer mnoge infekcije i hormonski poremećaji nemaju izražene simptome u početnim fazama, a tek rutinskim pregledima mogu biti otkriveni.
- Stručnjaci naglašavaju da zdravlje ženskih reproduktivnih organa mora biti zasnovano isključivo na provjerenim medicinskim smjernicama. Pravilna intimna higijena ne uključuje agresivne preparate, eterična ulja ili „čudesne“ mješavine, već umjerenost i preporuke stručnjaka. Svi preparati koji remete prirodnu pH ravnotežu vaginalnog područja mogu izazvati mnogo veću štetu nego korist. Ginekologinja Raović upozorava na važnost redovnih pregleda, koji nisu nešto što bi se trebalo obavljati samo u slučaju jake nelagodnosti. Rutinske kontrole, uključujući briseve, ultrazvuk i druge ginekološke preglede, ključne su za prevenciju i rano otkrivanje potencijalnih problema.
Nažalost, prema Kuriru, sve veći broj mladih žena na preglede dolazi tek kada se stanje zakomplikuje, što je direktna posledica oslanjanja na netačne savjete sa interneta. Ovaj trend dodatno pokazuje koliko je važno razvijati zdravstvenu pismenost i kritički pristup informacijama koje se dijele na društvenim mrežama. Alternativni tretmani sami po sebi nisu nužno loši, ali problem nastaje kada se koriste bez medicinske potvrde ili stručnog nadzora. Prirodno ne znači automatski sigurno, a eterična ulja, biljni preparati i kućni recepti mogu izazvati alergijske reakcije, iritacije ili ozbiljne infekcije.
- Stručnjaci iz oblasti medicine savjetuju poseban oprez pri isprobavanju bilo kakvih tretmana koji se promoviraju online. Internet može biti izvor informacija, ali nikako ne smije zamijeniti medicinski savjet. Svaki organizam je različit, i ono što je nekom bezopasno, može drugome naneti ozbiljnu štetu. Kako piše Politika, odgovornost nije samo na korisnicima, već i na samim platformama koje omogućavaju širenje netačnih i opasnih tvrdnji. Iako je teško odmah riješiti ove sistemske probleme, individualna svijest i odgovornost korisnika i dalje ostaju najvažnija linija odbrane.
Na kraju, zdravlje ženskih reproduktivnih organa nije tema za eksperimente ili viralne trendove. Ova oblast zahtijeva stručnost, pažnju i odgovornost. Redovni pregledi, povjerenje u medicinu i kritički pristup informacijama sa interneta najbolji su način da se sačuva zdravlje. U današnjem vremenu, kada je informacija svuda, prava istina je ponekad najteže dostupna. Zato je važno slušati struku, a ne algoritme, jer posledice pogrešnih odluka u ovoj oblasti mogu biti dugoročne i ozbiljne.
