Tijekom života žensko tijelo prolazi kroz brojne transformacije, a početak menopauze u srednjim godinama može dovesti do značajnih hormonalnih neravnoteža i drugih promjena koje mogu utjecati na ukupnu kvalitetu života. Faza u životu žene koja se naziva “prijelaznim razdobljem” široko je priznata kao faza koju karakteriziraju značajni izazovi. Neuobičajeno je da žene prolaze kroz menopauzu bez poteškoća, budući da prekid rada jajnika i posljedične hormonske fluktuacije uvijek dovode do nepovoljnih promjena.

  • Dr. Dejana Milojević, specijalistica ginekologije i opstetricije u Medigroupu, nudi važne poglede na prirodu ovog procesa i predlaže rješenja za rješavanje povezanih problema. Koja se određena životna faza naziva menopauzom? Ovo razdoblje sastavni je dio prirodnog procesa starenja, obično se manifestira između 45. i 55. godine života. Može se razviti postupno nakon kirurških zahvata koji uključuju reproduktivne organe ili se može pojaviti naglo.

Menopauza označava završetak rada jajnika i prestanak menstrualnog ciklusa. Žene često idu na ginekološke preglede zbog prevladavajućih simptoma, uključujući neredovite cikluse i prekomjerno krvarenje. Nažalost, ti se simptomi često javljaju u ranoj fazi i često se zanemaruju ili previđaju. Tajanstvene karakteristike menopauze i dalje predstavljaju izazov unutar medicinske zajednice.

  • Ovo pitanje zahtijeva povećanu pozornost, budući da se žene suočavaju sa složenošću ove faze života, koja uključuje fizičke i emocionalne izazove koji traju duže vrijeme. S obzirom na brze promjene u našem suvremenom načinu života, bitno je razumjeti simptome povezane s menopauzom i utvrditi jesu li oni prirodna pojava. Smanjenje spolnih hormona pokreće odgovor ženskog tijela, što dovodi do postupnog opadanja funkcije organa i konačno do sistemskih simptoma.

Kao ginekologu važno mi je istaknuti početne pokazatelje koji se nalaze unutar genitourinarnog sustava. Ovi pokazatelji obuhvaćaju abnormalno krvarenje, suhoću u području zdjelice, bol tijekom spolnog odnosa, nelagodu u gornjem dijelu trbuha, osjećaj žarenja i povlačenja te opću nelagodu koja se može prikazati kao uznemirujuća seksualna iskustva. Osim toga, važno je spomenuti i učestalo mokrenje koje nije povezano s infekcijom.

  • Takvi genitalni problemi nepobitno su povezani sa simptomima koji ukazuju na smanjenu razinu estrogena, što može uključivati ​​noćno znojenje, nesanicu, valunge, vaskularno-dijastoličke simptome i tahikardiju. U ispitivanju kognicije bitno je prepoznati simptome kao što su razdražljivost i depresija. Iako se žena u menopauzi može susresti s negativnim emocijama, nedostatak medicinske intervencije ne mora nužno značiti temeljni zdravstveni problem ili potencijalnu bolest, jer je menopauza prirodna faza koju sve žene doživljavaju.

Unatoč tome, u kontekstu današnjeg okruženja koje se brzo mijenja, žene se tijekom ove faze često susreću sa značajnim stresom. Bitno je priznati da prethodne generacije, uključujući naše majke i bake, možda nisu pridavale istu razinu važnosti suočavanju s ovim izazovima. Kao stručnjak u području medicine, čvrsto naglašavam važnost hvatanja u koštac s primarnim izazovom i poticanja otvorenih razgovora o njemu.

  • Često promatrana medicinska stanja uključuju pretilost, dijabetes, hiperlipidemiju, hipertenziju, hipotireozu i depresiju. Ovi zdravstveni problemi mogu dovesti do komplikacija, uključujući srčani udar, moždani udar, prijelome i dugotrajne epizode depresije. Nažalost, većina ovih stanja ne proizlazi iz hormonalnih nedostataka ili neravnoteže; usprkos tome, oni predstavljaju znatan rizik za teške posljedice.

Kao primjer, može se uočiti gotovo identična pojava infarkta miokarda i kod žena i kod muškaraca, budući da su prethodne statistike uglavnom bile usmjerene na mušku populaciju. Koje smjernice daje liječnik u vezi s laboratorijskim i dodatnim pretragama? Preporučila bih potpunu evaluaciju od strane stručnjaka tijekom predmenopauzalne faze. Ova procjena trebala bi uključivati ​​opsežan ginekološki pregled, koji uključuje Papa test, ultrazvuk, procjenu zaraznih bolesti, uz ultrazvuk zdjelice i dojke.

  • U laboratorijskoj procjeni razine hormona uzima se u obzir nekoliko tvari, uključujući FSH, Estradiol, lipidni profil i koagulogram. Ova procjena ima poseban značaj za žene koje pate od onkoloških, kroničnih ili autoimunih stanja. Odabir liječenja ili hormonske nadomjesne terapije ovisi o specifičnom stanju pacijenta. Postoje različite mogućnosti, poput tableta, flastera i ulja.

Obično se daje prednost konvencionalnoj metodi hormonske terapije. Smjernice koje je uspostavilo Međunarodno društvo za menopauzu podržavaju hormonsku nadomjesnu terapiju za niz indikacija. U ovo su uključeni rani znakovi nedostatka estrogena, simptomi povezani s urogenitalnom atrofijom tijekom srednje faze i naknadne indikacije relevantne za prevenciju i upravljanje poroznošću kostiju.

  • Opsežna istraživanja su pokazala da estrogenska terapija, koju je odobrila FDA i primjenjuje se putem flastera, gelova i topikalnih sprejeva, predstavlja smanjeni rizik od krvnih ugrušaka u usporedbi s tradicionalnim oralnim estrogenskim tabletama.
Besplatno

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here