Svima nam je dobro poznato da je ‘prijelazno razdoblje’ u životu žene prepuno nedaća. Rijetke su one koje kroz menopauzu prolaze bez ikakvih muka jer prestanak rada jajnika i pad hormona ipak donose neke neugodne promjene u život žene. Što se događa i kako riješiti problem govori dr. Dejana Milojević, specijalistica ginekologije i opstetricije u “Medigroupu”. *Koje točno razdoblje života nazivamo menopauzom?
- Menopauza je normalan dio starenja i obično se javlja između 45. i 55. godine života. Može nastupiti polako nakon operacije na reproduktivnim organima ili iznenada. Definitivno označava kraj jajnika i kraj ciklusa, kraj ciklusa. Na to mogu utjecati neredoviti ciklusi, obilne mjesečnice jer je to često simptom koji ženu dovodi ginekologu. Nažalost, simptomi se javljaju ranije i često se zanemare, ne prepoznaju.
Menopauza je još uvijek enigma u medicini. Enigma koju treba naširoko razotkriti jer žene trećinu života provedu doživljavajući orgazme i boreći se sa svim izazovima. *S obzirom na ubrzani tempo života koji su simptomi? Jesu li ovi simptomi prirodni? Budući da je menopauza rezultat odgovora ženskog tijela na nedostatak spolnih hormona, sustavni simptomi nastaju zbog činjenice da rad svih organa postupno slabi i prestaje.
- Kao ginekolog izdvojila bih prve simptome u genitourinarnoj sferi – neredovito krvarenje, suhoća na dnu, bolovi pri snošaju na vrhu trbuha, peckanje, povlačenje, nelagoda, neugodan snošaj, učestalo mokrenje bez prateće infekcije. Genitalni poremećaji svakako su povezani sa simptomima smanjenog estrogena — noćno znojenje, nesanica, valunzi, vaskularno-dijastolički simptomi, tahikardija.
Kognitivno bih istaknuo simptome kao što su razdražljivost i depresija. Ako se žena u menopauzi osjeća loše i ne uzima nikakve lijekove, to nema nikakve veze s njezinim zdravljem i kakvom će bolešću prouzročiti jer ne postoji nijedna koja je već prisutna. Svaka žena doživi menopauzu. Ali u ovoj eri u kojoj vrijeme juri sa ženama, ono ih stavlja pod stres. Naše majke i bake to nisu shvaćale ozbiljno.
- Ali mislim da prije svega kao liječnik koji se bavi ovom problematikom taj dio apsolutno treba prevladati i otvoreno razgovarati. Najčešće bolesti su dijabetes, hiperlipidemija, pretilost, hipertenzija, hipotireoza, depresija. Komplikacije: prijelomi infarkta mozga i srca, kasna depresija. Nažalost, većina bolesti nije povezana s nedostatkom i neravnotežom hormona i može dovesti do vrlo ozbiljnih stanja.
Navest ću vam primjer da je broj infarkta miokarda gotovo jednak kod žena i muškaraca, a ranije statistike se odnose na mušku populaciju. *Što doktor preporuča u vezi laboratorijskih analiza i ostalih pretraga? Ja bih to nazvala specijalističkim pregledom u predmenopauzi. Svakako kompletan ginekološki pregled uz Papa test, ultrazvučni i infektološki pregled, ultrazvuk zdjelice i dojke.
- Što se tiče laboratorijskih testova i razine hormona – definitivno FSH, Estradiol i druge tvari, lipidni profil plus koagulogram. To se odnosi na žene s onkološkom bolešću ili kroničnom bolešću ili autoimunom bolešću. To znači da liječenje ili hormonska nadomjesna terapija donosi odluke o stanju pacijenta. Koje vrste tretmana su dostupne: tablete, flasteri, ulja… Prva je klasična hormonska terapija.
Prema preporukama Međunarodnog društva za menopauzu, indikacije za hormonsku nadomjesnu terapiju su: rani simptomi nedostatka estrogena, srednjoročni simptomi vezani uz urogenitalnu atrofiju i kasni simptomi vezani uz prevenciju i liječenje. Poroznost kvalitete kosti. U velikim studijama, estrogenska terapija koju je odobrila FDA putem flastera, gelova i sprejeva nanesenih na kožu bila je povezana s nižim rizikom od krvnih ugrušaka u usporedbi sa standardnim estrogenskim tabletama kroz kožu.
- Postoji mnogo različitih hormonskih tretmana estradiolom i progesteronom koji su biokemijski identični hormonima koji se proizvode u tijelu. Za sada nema znanstvenih dokaza da je bioidentična hormonska terapija sigurnija ili učinkovitija kod osoba mlađih od 59 godina, unutar 10 godina od menopauze i kod zdravih žena sa simptomima. *Je li sigurno da žene uzmu hormone u svoje ruke bez savjetovanja s liječnikom? Kao i svaki drugi lijek, uvijek ga treba uzimati prema preporuci liječnika.
Osobno smatram da se suplementi ne smiju uzimati bez savjetovanja s liječnikom. Uostalom, naše tijelo ne koristi sve lijekove koje uzimamo; svaki ima svoju farmakodinamiku i kinetiku. Slično tome, netko može imati toleranciju ili čak intoleranciju na druge lijekove, tako da, naravno, o tome odlučuje liječnik koji radi zajedno s pacijentom.
- Osim hormonske terapije, što bi žene trebale jesti i živjeti kako bi ostale zdrave? “Zdrav život, prehrana, tjelovježba… ti su pojmovi danas vrlo zanimljivi. U moru savjeta o prehrani postoji jedan genetski test prehrane koji nas savršeno definira. Daje nam odgovor što možemo dobiti od hrane da ostanemo zdravi i živimo duže, na temelju našeg genoma— žene su jedine koje se mogu smijati i plakati o istoj stvari. Lako je – ona je žena. Koje su prednosti hormonske terapije? Zašto?
– Poboljšati kvalitetu života. Što god tko mislio, pacijentov odgovor je sigurno najmjerodavniji. Opet, govorim o relativno zdravim ženama. Svaka pacijentica ima svoj dnevnik menopauze i upisuje u njega. Bilježenje simptoma i njihovog intenziteta najbolji je način da se prati što korigirati, koje doze, kada primjenjivati hormone i koliko dugo uz kontrolu laboratorijskih parametara. Jer kako se životni vijek produljuje, tako raste i potreba za kvalitetom.
- Postoje li neki popularni lijekovi koji bi mogli zamijeniti ili olakšati bolest? “Danas ima jako puno informacija o biljnim pripravcima. Jedno su lijekovi, a sasvim drugo alternativna medicina. Naravno da nas priroda definira i nekako sve prirodno povezujemo sa zdravim. Nisam antimaterijali prirodni Tradicionalna medicina ima svoje mjesto .Tijelo i duh su nerazdvojna cjelina, a čovjek je usko povezan s okolinom-društvom-svijetom u kojem živi. kao što menopauza daje pečat.”
