Niste veliki ljubitelj konzumiranja mrkve na svakodnevnom nivou? U ovom članku saznaćete kako svakodnevno konzumiranje mrkve utiče na Vaše telo. Ova namirnica može imati mnoge pozitivne efekte na naš organizam…
Mrkva je jedno od onih povrća koje se gotovo neprimjetno uvuče u svakodnevnu prehranu – koristi se u supama, varivima, salatama ili se jednostavno gricka sirova. Na prvi pogled djeluje skromno, ali dijetetičari podsjećaju da ova korjenasta namirnica ima snažan utjecaj na organizam. Blic navodi da upravo hrana koju svakodnevno unosimo oblikuje naše zdravlje, kako u kratkom, tako i u dugom roku. Stručnjaci se slažu da je povrće osnova zdrave prehrane, a mrkva, zahvaljujući svojim nutritivnim svojstvima, može biti posebno korisna.
Prvo što se ističe jeste zaštita vida. Mrkva obiluje beta-karotenom, luteinom i zeaksantinom – spojevima koji čuvaju mrežnicu od oksidativnih oštećenja. Redovnom konzumacijom smanjuje se rizik od degenerativnih bolesti oka, a mnogi tvrde da im se vid s vremenom čini bistrijim. U vremenu kada ljudi sve više vremena provode pred ekranima, ovakva podrška očima može biti neprocjenjiva. Pored toga, vitamin A, u koji se pretvara beta-karoten, ima presudnu ulogu za normalno funkcionisanje vida, pa nije ni čudo što se kaže da je mrkva “hrana za oči”.
- Jednako važan je i njen doprinos jačanju imuniteta. Kurir piše da beta-karoten, snažan antioksidans, podržava stvaranje bijelih krvnih zrnaca, čime se tijelo štiti od infekcija. Osim toga, vitamin A osnažuje i prve linije odbrane – kožu i sluznice. To znači da organizam svakodnevno dobija podršku u borbi protiv virusa i bakterija, što je naročito značajno u zimskim mjesecima kada prehlade i viroze haraju.
Mrkva također pruža određenu zaštitu od razvoja raka. Iako sama po sebi ne može spriječiti bolesti, spojevi poput luteina, zeaksantina i beta-karotena neutralizuju slobodne radikale koji oštećuju ćelije. Stručnjaci naglašavaju da je važno unositi raznovrsno povrće, ali da je redovno uključivanje mrkve u obroke jednostavan način da se poveća unos ovih zaštitnih supstanci.
- Ona je i vrijedan izvor vlakana, što je posebno značajno jer se procjenjuje da većina ljudi ne unosi ni približno dovoljno. Jedna šolja narezane mrkve sadrži oko četiri grama vlakana, što može značajno doprinijeti dnevnom unosu. Vlakna pomažu probavi, daju osjećaj sitosti i doprinose zdravlju crijevnog mikrobioma. Zanimljivo je da karotenoidi iz mrkve djeluju i kao prebiotici, hraneći dobre bakterije u crijevima i time jačajući crijevnu barijeru. To se povezuje i s boljim općim zdravljem, jer crijeva igraju važnu ulogu u imunitetu i raspoloženju.
Redovna konzumacija mrkve pomaže i u regulaciji šećera u krvi. Vlakna usporavaju apsorpciju glukoze, dok karotenoidi mogu smanjiti rizik od inzulinske rezistencije. Neka istraživanja pokazuju da osobe koje unose dovoljno hrane bogate karotenoidima imaju manju vjerovatnoću da razviju dijabetes tipa 2. Osim što održava stabilan šećer u krvi, mrkva može spriječiti nagle padove energije, što je korisno za one koji tokom dana imaju česte oscilacije u raspoloženju i koncentraciji.
Osim unutrašnjih benefita, mrkva ima i vanjske – posebno za kožu. Karotenoidi u njoj djeluju kao zaštita od UV zraka, usporavajući starenje kože i doprinoseći zdravijem tenu. Beta-karoten se u tijelu pretvara u vitamin A, ključan za stvaranje novih ćelija kože. Ljudi koji često jedu mrkvu primjećuju svježiji izgled i ljepši ten. Neki dermatolozi tvrde da čak i blagi sjaj kože može biti posljedica redovne konzumacije ovog povrća.
- Manje poznata, ali jednako važna korist jeste prisustvo vitamina K, koji doprinosi pravilnom zgrušavanju krvi. To znači da sitne rane i posjekotine brže zacjeljuju. Osim toga, mrkva obiluje kalijem i antioksidansima, što pomaže u održavanju zdravog krvnog pritiska i nivoa holesterola. Srce i krvne žile su zahvalni na ovim hranjivim tvarima, jer se smanjuje oksidativni stres i poboljšava cirkulacija. Redovno konzumiranje mrkve tako može biti važan korak u prevenciji bolesti srca, koje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu.
Kada je riječ o svakodnevnoj energiji, mrkva nudi prirodne ugljikohidrate koji mogu biti brzi izvor snage, ali bez naglog pada kao kod slatkiša. Stručnjaci savjetuju da se kombinuje s proteinima ili zdravim mastima, poput badema ili sira, kako bi se dobio uravnotežen međuobrok. Na taj način može zamijeniti nezdrave grickalice i pomoći u kontroli tjelesne težine. Zbog vlakana potiče osjećaj sitosti, pa ljudi koji jedu mrkvu često nesvjesno smanjuju unos kalorija.
- Naravno, kao i kod svake namirnice, pretjerivanje može imati nuspojave. RTS navodi da prevelik unos vlakana može izazvati nadutost i gasove. Osim toga, ako se u ishrani previše naglasi samo mrkva, može doći do zanemarivanja drugih važnih nutrijenata iz raznovrsnog povrća. Zanimljiv, ali bezopasan efekat pretjerivanja je i karotenodermija – stanje u kojem koža poprima narandžastu nijansu zbog viška beta-karotena. To se najčešće primijeti na dlanovima i stopalima i nestaje kada se unos mrkve smanji.
Sve u svemu, svakodnevno jedenje mrkve donosi mnogo koristi. Ona je povrće koje čuva oči, jača imunitet, štiti srce, doprinosi zdravlju crijeva i kože te pruža osjećaj energije i sitosti. Ipak, ključno je imati mjeru i kombinovati je s drugim povrćem. Na taj način, mrkva postaje saveznik u očuvanju zdravlja, a ne zamjena za šarolikost koju tijelo traži. Kako zaključuju Blic, Kurir i RTS, ravnoteža i raznolikost u prehrani uvijek ostaju najvažniji princip – a mrkva u tome ima zasluženo mjesto.
