U današnjem članku vam pišemo na temu dijabetesa i njegovih početnih simptoma, kao i važnosti rane dijagnoze i pravilnog liječenja. Dijabetes je kronična bolest koja utječe na metabolizam i može ozbiljno narušiti zdravlje ako se ne prepozna na vrijeme.
U ovom članku istražićemo kako dijabetes utiče na tijelo, kako ga prepoznati i koje promjene u ishrani mogu pomoći u kontroli šećera u krvi.
Dijabetes je ozbiljna bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može ispravno koristiti inzulin. To dovodi do povećanja nivoa glukoze u krvi, što može izazvati ozbiljna oštećenja organa i tkiva u tijelu. Prema dr. Saši Kikoviću, endokrinologu sa Akademije medicinskih nauka, povišen nivo glukoze u krvi može biti prvi znak dijabetesa, a njegovu potvrdu treba potražiti kroz medicinske testove.
Ako pacijent u krvi ima nivo glukoze ≥7,0 mmol/l, dijabetes je prisutan i liječenje treba odmah početi. Ako je nivo šećera između 6,1 i 6,9 mmol/l, preporučuje se test glikemijskog opterećenja (OGTT), a ako su rezultati između 5,6 i 6,9 mmol/l, to može ukazivati na predijabetes. Predijabetes je stanje kada je nivo glukoze u krvi povišen, ali ne dovoljno da bi se dijagnosticirao dijabetes. U takvim slučajevima, promjena životnih navika, kao što su poboljšana ishrana i povećana fizička aktivnost, ključne su za prevenciju razvoja dijabetesa.
- Postoji nekoliko dijeta koje se preporučuju za osobe sa dijabetesom. Dijabetička dijeta obuhvata unos ugljikohidrata, masti i proteina u pravilnim omjerima kako bi se održao stabilan nivo šećera u krvi. Preporučuje se da 50-55% ishrane bude iz ugljikohidrata, 30-35% iz masti, a 10-15% iz proteina. Osim toga, važno je unositi hranu bogatu vlaknima, kao što su povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice, jer vlakna pomažu u regulaciji probave i održavanju stabilnog nivoa glukoze.
Doktori često savjetuju da osobe sa dijabetesom jedu manje prerađene hrane i da izbjegavaju unos hrane bogate zasićenim i trans mastima, kao što su brza hrana, kobasice, slanina i proizvodi od punomasnog mlijeka. Također, važno je smanjiti unos holesterola, koji može povećati rizik od srčanih bolesti, što je čest problem kod dijabetičara. Riba, posebno ona bogata omega-3 masnim kiselinama, kao što su losos, tuna i sardine, izuzetno je korisna jer pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Dijabetes može ozbiljno utjecati na srce i krvne žile, ubrzavajući razvoj ateroskleroze. To znači da je od ključne važnosti da dijabetičari izbjegavaju nezdravu hranu koja može povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. S obzirom na to, izbjegavanje zasićenih masti, prerađene hrane i visokih količina soli može značajno smanjiti rizik od komplikacija povezanih s dijabetesom.
- Za osobe koje imaju granične nivoe šećera u krvi, rizik od razvoja dijabetesa je veći, posebno ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere na vrijeme. Ako osoba nije genetski predisponirana za dijabetes, ali razvije povišen nivo šećera u krvi u srednjoj dobi, to može biti rezultat gojaznosti, smanjene fizičke aktivnosti i stresa. Svi ovi faktori mogu značajno povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Preporučuje se da svi ljudi sa BMI ≥ 25 kg/m2 i faktorima rizika, kao što su nedostatak fizičke aktivnosti, hipertenzija, dislipidemija, sindrom policističnih jajnika (PCOS) ili kardiovaskularna oboljenja, redovno testiraju nivo glukoze u krvi. Za osobe koje nemaju ove faktore rizika, testiranje se preporučuje nakon 45. godine života, a ako su rezultati normalni, testiranje treba ponoviti nakon tri godine.
U zaključku, dijabetes je ozbiljna bolest koja zahtijeva pažljivo praćenje i pravovremenu dijagnozu. Uz pravilnu ishranu, fizičku aktivnost i redovne medicinske kontrole, moguće je kontrolirati nivo šećera u krvi i smanjiti rizik od komplikacija. Pravilna ishrana koja uključuje vlakna, zdrave masti i proteine, te izbjegavanje štetnih namirnica, ključna je za zdravlje osoba sa dijabetesom
