U Bukureštu je trinaestogodišnja djevojka zadobila teške ozljede pri padu sa sedmog kata zgrade. Prema neprovjerenim informacijama, vjeruje se da je djevojčica pokušala sebi oduzeti život nakon nesuglasice s majkom. Događaje koji su se odvijali nakon pada pomno su snimile nadzorne kamere.
- Brzu akciju poduzeli su hitni medicinski radnici koji su odmah stigli na mjesto događaja i intubirali djevojčicu prije nego što su je u teškom stanju prevezli u bolnicu. Nakon žestoke svađe s majkom, susjedi su izvijestili da je djevojčica tragično skočila sa sedmog kata. Prije nego što je napravila skok, mlada je djevojka naizgled iza sebe ostavila iskrenu poruku za svoju majku, izražavajući svoje uvjerenje da njezina majka zaslužuje dostojniju kćer.
Svi detalji incidenta snimljeni su i dokumentirani pomoću nadzornih kamera. Djevojčičin pad odmah je izazvao reakciju susjeda koji su joj brzo priskočili u pomoć, a spasilačke ekipe su je brzo prevezle u bolnicu. Video možete pogledati klikom na priloženu poveznicu. Nakon završetka očevida na mjestu događaja, policija očekuje dodatne informacije nakon što se obave sve potrebne analize.
BONUS TEKST:
Na emocionalno, kognitivno i bihevioralno funkcioniranje pojedinaca može utjecati kolektivni skup stanja poznatih kao mentalni poremećaji. Da bismo pružili sveobuhvatno razumijevanje, evo pregleda:
1. Poremećaji karakterizirani pretjeranom brigom i strahom: Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) je stanje obilježeno trajnom tjeskobom i zabrinutošću kojoj nedostaje određeni okidač.
Panični poremećaj, s druge strane, uključuje iznenadne i nepredviđene napadaje panike, često popraćene fiziološkim manifestacijama poput ubrzanog rada srca, znojenja i osjećaja gušenja.
1. Svakodnevni život je poremećen intenzivnim strahovima od određenih predmeta, situacija ili aktivnosti poznatih kao fobije.
2. Poremećaji raspoloženja: Depresija obuhvaća dugotrajne emocije tuge, očaja i nezainteresiranosti, koje mogu značajno poremetiti nečiju sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. S druge strane, bipolarni poremećaj manifestira se kao izmjena razdoblja depresije i pojačanih stanja manije ili hipomanije.
3. Mentalni poremećaji: Shizofrenija je iscrpljujuće stanje koje duboko utječe na nečiju sposobnost opažanja stvarnosti, obrade misli i doživljavanja emocionalnih reakcija. Osim toga, postoje poremećaji raspoloženja koji se manifestiraju uz psihotične simptome, poput depresije ili bipolarnog poremećaja, koji mogu uključivati halucinacije ili deluzije.
4. Poremećaji povezani s prehranom: Anoreksija nervoza je stanje obilježeno značajnim smanjenjem tjelesne težine i intenzivnim strahom od debljanja. S druge strane, bulimija nervoza uključuje ponavljajuće epizode konzumiranja velikih količina hrane, praćene naporima da se suprotstavi unosu metodama poput induciranog povraćanja ili pretjerane tjelesne aktivnosti.
Jedan od poremećaja ponašanja i nagona je poremećaj prejedanja, koji uključuje konzumaciju prekomjernih količina hrane bez osjećaja kontrole ili kompenzacijskih ponašanja. Poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD) stanje je obilježeno izazovima u održavanju fokusa, impulzivnim radnjama i pojačanom tjelesnom aktivnošću. Poremećaj kontrole impulsa, s druge strane, obuhvaća impulzivna ponašanja poput kockanja, pretjeranog kupovanja, kompulzivnog klađenja ili kleptomanije.
6. Poremećaji povezani s traumom: Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je stanje koje nastaje nakon traumatskog događaja. Obilježavaju ga mučne noćne more, nametljivi flashbackovi i namjerno izbjegavanje okidača. S druge strane, poremećaji prilagodbe odnose se na emocionalne reakcije koje pojedinci doživljavaju kada su suočeni sa stresnim okolnostima poput razvoda, nezaposlenosti ili gubitka voljene osobe. Ove reakcije mogu značajno ometati nečiju sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
7. Dodatni uvjeti: Primjeri poremećaja spavanja uključuju nesanicu, parasomniju (poput mjesečarenja) i hipersomniju (pretjeranu pospanost). Poremećaji osobnosti, s druge strane, obuhvaćaju granični, antisocijalni i izbjegavajući poremećaj osobnosti.
8. Pristupi rješavanju problema: Postoje različiti terapijski pristupi dostupni pojedincima koji traže liječenje. Mogućnosti psihoterapije uključuju kognitivno-bihevioralnu terapiju, terapiju izloženosti ili obiteljsku terapiju. Alternativno, farmakoterapija uključuje upotrebu lijekova kao što su antidepresivi, antipsihotici ili anksiolitici.
Za optimalne rezultate, kao pristup liječenju često se koristi mješavina psihoterapije i farmakoterapije. Neophodno je priznati da su mentalni poremećaji značajne bolesti koje zahtijevaju detaljnu dijagnozu i nadzor od strane kvalificiranog stručnjaka za mentalno zdravlje. Pomoć terapeuta ili psihijatra može odigrati ključnu ulogu učinkovito upravljanje ovim poremećajima i poboljšanje općeg blagostanja.
