Sveti Olimpije bio je kršćanski pustinjak koji je veliki dio života posvetio postu i molitvi. Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik Svetog prepodobnog Alimpija Stolpnika. Ovaj svetac je poštovana ličnost u mnogim obiteljima u Srbiji, poznat po svom životu kao kršćanski asketa posvećen postu i molitvi. Stoga nije neočekivano da su mu posvećene mnoge crkve i u pravoslavnoj i u katoličkoj tradiciji.
- Općenito se vjeruje da je rođen 522. godine u Hadrianopolju, a od mladosti se posvetio Bogu. Svoju službu u crkvi započeo je kao ekonom prije nego što je postao đakon. Unatoč tome što ga je zajednica jako cijenila, Olimpija je žudjela za životom u samoći, što ga je navelo da odabere grčko groblje za svoju rezidenciju, mjesto koje su ljudi izbjegavali zbog vjerovanja da ga opsjedaju demoni.
Zauzeo je svoje mjesto na stupu, gdje je navodno ostao 53 godine, podnoseći i vrućinu i hladnoću, kao i kišu i vjetar. Zbog toga je dobio nadimak stolpnik. U početku su mu se ljudi rugali, no s vremenom su počeli vjerovati u njegove iscjeliteljske sposobnosti i tražili su njegovo vodstvo i pomoć. Uz stup su izgrađena dva samostana, muški i ženski, a sv. Alimpije je odredio pravila ponašanja redovnika i redovnica.
- Alimpijeva majka i sestra boravile su u ženskom manastiru, a on je sa svog stuba i djelima i riječima pokazivao put spasenja. Rečeno je da su i prije njegova rođenja postojale naznake koje su upućivale na čudesan život pred njim. Kako priča kaže, ovaj je svetac trijumfirao nad gotovo svim pustinjacima svojim rigoroznim postom i ustrajnošću protiv raznih izazova.
Jedna od njegovih relikvija može se naći sačuvana u samostanu Kutlumush koji se nalazi na planini Atos. Često prikazana na freskama hramova naše Crkve, jedna takva nalazi se i u priprati Pećke patrijaršije. Smatra se jednim od trojice istaknutih Stolpnika, uz Simeona Stolpnika i Danila Stolpnika. U našoj sredini postoji vjerovanje da je ovaj svetac štitio stanovništvo od kuge i pomogao u sprječavanju raznih drugih bolesti.
- Iz tog razloga, sutra bismo trebali ići u crkvu rano kako bismo osigurali svoje zdravlje za cijelu nadolazeću godinu. Osim toga, sveti Alimpije se smatra zaštitnikom stoke, te se smatra da se na njegov blagdan ne daju na posao. Nadalje, ljudi se suzdržavaju od jedenja govedine, posebno u istočnim krajevima Srbije, gdje se teletina nikada ne služi na stolu, jer se vjeruje da potiče napredak, slogu i mir u kući.
BONUS TEKST
Šteta što kod nas nije prepoznat jer ima pozitivne učinke na zdravlje. Sjemenke lana često se dodaju u jogurt ili žitarice za doručak, ali se ne koriste tako često za pripremu čaja. Ipak, ovaj čaj se obično kuha u Indiji. Jedan važan element lana je topivo vlakno poznato kao lignin. Kada stupi u interakciju s vodom, lignin se širi i stvara gel koji povećava količinu crijevnog sadržaja.
- Ovaj gel pak usporava metabolizam ugljikohidrata te pozitivno utječe na regulaciju razine šećera u krvi. Posljedično, glukoza se oslobađa u krvotok iz crijeva tijekom duljeg razdoblja, potičući osjećaj sitosti. Ovaj učinak pomaže u smanjenju apetita i pomaže u mršavljenju. Konzumacija čaja od lana pomaže u detoksikaciji, poboljšava zdravlje krvotoka i imuniteta te pomaže u prevenciji raka debelog crijeva. Osim toga, blagotvoran je tijekom menopauze zbog sadržaja fitoestrogena koji ublažava tegobe vezane uz ovu fazu ženskog života.
Čaj od lana nudi jedinstven okus i jednostavan je za pripremu. priprema: Uzmite žličicu lanenog sjemena i sameljite ga pa stavite u šalicu. Dodajte malu količinu cimeta zajedno s 2-3 klinčića. Zatim smjesu prelijte hladnom vodom i ostavite da odstoji 10 minuta. Nakon toga sadržaj procijedite, lagano zagrijte na temperaturu za piće i poslužite. Iako možete dodati med za slatkoću, mnogi ljubitelji čaja uživaju u njemu bez zaslađivača.
