U današnjem članku ponovo se vraćam na pitanje koje muči gotovo svako domaćinstvo čim temperature postanu ekstremne da li je isplativije ostaviti klima uređaj uključen ili ga stalno gasiti i ponovo paliti.
Iako zvuči jednostavno, odgovor zavisi od načina korištenja, a ne od same odluke da li je klima uključena ili ne.Većina ljudi instinktivno gasi klimu čim izađe iz kuće, uvjerena da tako štedi struju.
Međutim, ono što se često zanemaruje jeste činjenica da prostor tokom tog vremena potpuno izgubi temperaturnu ravnotežu. Ljeti se stan pregrije, a zimi ohladi, pa se po povratku klima suočava s ogromnim zadatkom – da u kratkom vremenu ispravi veliku razliku. Upravo tada dolazi do najveće potrošnje električne energije.
Klima-uređaji najviše struje troše u momentima kada rade pod punim opterećenjem. Kada ih uključimo u prostoru koji je ekstremno topao ili hladan, uređaj ulazi u tzv. maksimalni režim rada, pokušavajući što brže postići zadatu temperaturu. Taj proces ne samo da povećava račun za struju, već i ubrzava habanje samog uređaja.
- Mnogo ekonomičniji pristup je održavanje umjerene i stabilne temperature. To ne znači da klima treba neprekidno raditi punom snagom, već da ostane uključena na višim ili nižim postavkama dok niste kod kuće. Na taj način klima se uključuje samo povremeno, održavajući ravnotežu bez velikih energetskih skokova.
Tokom ljeta, dok boravite u prostoru, optimalna temperatura za hlađenje je između 22 i 24 stepena. Kada izlazite iz kuće, dovoljno je podići temperaturu na 27 ili 28 stepeni. Klima tada gotovo neprimjetno radi u pozadini, sprječavajući da se prostor pretvori u pećnicu. Ovakav režim može donijeti značajnu dugoročnu uštedu.
Zimi se primjenjuje isti princip, samo obrnut. Dok ste kod kuće, temperatura od 26 do 28 stepeni pruža ugodnu toplinu. Tokom odsustva, spuštanje na 21 ili 22 stepena omogućava da prostor ostane zagrijan, ali bez nepotrebne potrošnje. Kada se vratite, klima vrlo brzo i bez napora dostiže željenu temperaturu.
Prednosti ovakvog načina korištenja klime nisu samo finansijske. Održavanjem stabilne temperature smanjuje se vlažnost zraka, što direktno utiče na zdravlje i sprečava pojavu plijesni. Uređaj se manje opterećuje, pa je manja vjerovatnoća kvarova i znatno se produžava njegov vijek trajanja. Uz to, osjećaj komfora je neuporedivo veći jer se ne vraćate u prostor koji je nepodnošljivo topao ili ledeno hladan.
Posebno su korisni moderni klima-uređaji sa pametnim funkcijama. Eco režimi, automatsko prilagođavanje rada i senzori prisutnosti omogućavaju klimi da sama smanji potrošnju kada nema nikoga u prostoru. Takvi sistemi dodatno optimizuju rad uređaja i doprinose manjem računu za struju bez žrtvovanja udobnosti.
- Najveća greška koju ljudi prave nije to što ostave klimu uključenu, već što je često podešavaju na ekstremne vrijednosti. Forsiranje klime da hladi ili grije „do kraja“ stvara nepotrebno opterećenje i za uređaj i za kućni budžet. Umjerenost je ključ.
Zaključak je jednostavan: klima-uređaj je jeftiniji za korištenje kada radi pametno, a ne kada se stalno gasi i pali. Održavanje stabilne temperature, izbjegavanje ekstremnih postavki i razumijevanje načina rada klime donose manju potrošnju struje, veću udobnost i dugoročnu uštedu. Prava ekonomija ne dolazi iz potpunog gašenja, već iz pravilnog korištenja uređaja koji je tu da vam olakša život, a ne da stvara dodatne troškove
