Da li Vaša bašta izumire zbog ovih toplih dana, a Vi nemate rešenje? Letnje vrućine i suša često čine da cvetovi u bašti venu i da biljke gube svoju lepotu, ali postoje vrste koje uspevaju čak i kada voda nije stalno dostupna. U nastavku Vam otkrivamo pet biljaka koje su otporne na vrelo leto i minimalno zalivanje, pa će Vaš vrt ostati živ i šaren čak i u najtoplijim mesecima…
Kako klimatske promjene donose sve toplija i sušnija ljeta, ljubitelji cvijeća i baštovanstva sve češće se suočavaju s pitanjem – kako održati baštu lijepom i cvjetnom bez svakodnevnog zalivanja? Dok mnoge biljke zahtijevaju redovnu brigu i vlagu, postoje i vrste koje prirodno podnose sušu i visoke temperature, a pritom zadržavaju svoju dekorativnost. Poznati britanski baštovan Alan Tičmarš ističe da izbor pravih biljaka može biti ključan za stvaranje otporne i održive bašte. On naglašava da baštovan ne mora svaki dan stajati s kantom za zalivanje; dovoljno je izabrati one vrste koje su evolucijski prilagođene suvim predjelima. Ove biljke, osim što štede vrijeme i vodu, pružaju i osjećaj lakoće, jer vlasnik bašte zna da njegov trud neće propasti tokom vrućih dana.
Jedna od najpoznatijih biljaka otpornijih na sušu je cistus, kod nas poznat kao kamena ruža. Ovaj niski grm stvara guste busene i prekriva vrt nježnim cvjetovima u ružičastim i ljubičastim nijansama. Iako Alan preporučuje sortu Cistus Pulverulentus Sunset, domaći baštovani mogu birati bilo koju dostupnu sortu, jer sve dobro podnose sunce i manjak vlage. Posebno su prikladne za kamenjare ili prostore u mediteranskom stilu, gdje su toplotni uslovi često izazovni.
- Drugi favorit je helianthemum, kod nas poznat kao kamenjarka ili sunčana ruža. Ona se širi poput prirodnog tepiha i svojim sitnim cvjetovima različitih boja unosi raznolikost u svaku baštu. Sorta The Bride, s bijelim cvjetovima i žutim centrom, jedna je od omiljenih na Zapadu, ali i domaći rasadnici nude slične varijante. Prednost ove biljke je što ne traži plodno zemljište niti mnogo vode – dovoljan joj je kamenit teren i sunčeva toplina.
Sedum, poznat i kao čuvarkuća ili žednjak, pravi je klasik naših krajeva. Ove sukulentne biljke uspijevaju gotovo svuda – na krovovima, u dvorištima, pa čak i u saksijama na terasama. Njihova otpornost na sušu i sposobnost da skladište vodu čine ih gotovo neuništivim. Posebno su atraktivne sorte poput Sedum Sunsparkler Plum Dazzled, ali i domaći veliki žednjak (Sedum spectabile) nimalo ne zaostaje. Osim što ukrašavaju bašte, sedumi su izuzetni i za zimske aranžmane, jer zadržavaju oblik i boju čak i nakon sušenja.
- Sve popularniji u vrtovima postaje i eryngium, kod nas poznat kao morski čkalj. Njegovi plavi, metalik cvjetovi daju upečatljiv kontrast zelenilu, a biljka podnosi ekstremno sunce, vjetar i sušu. Baštovani ga često sade u pozadini leja jer može narasti prilično visoko, čime stvara efektnu pozadinu drugim biljkama. Osim toga, čkalj je tražen i kao suho cvijeće u aranžmanima, pa se sve češće uzgaja i u komercijalne svrhe. Poseban šarm donosi agapantus, poznat i kao afrički ljiljan. Njegovi raskošni cvjetovi u obliku plavih ili bijelih loptica pretvaraju svaku baštu u raskošni prizor. Tičmarš preporučuje sortu Ever Sapphire, ali i druge otporne varijante dobro uspijevaju, naročito ako se sade na sunčanom mjestu s dobrom drenažom. Ova biljka, iako egzotičnog porijekla, odlično se prilagodila našim klimatskim uslovima, pa sve češće krasi dvorišta širom Balkana.
Prema podacima Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu, upravo biljke otporne na sušu predstavljaju budućnost urbanog i seoskog baštovanstva. Stručnjaci ističu da s porastom temperatura raste i pritisak na vodne resurse, pa je logično okrenuti se vrstama koje prirodno troše manje vode. Time se ne samo štedi resurs, već se doprinosi i održivom razvoju.
- Kako navodi list Politika, interesovanje za sukulentne biljke i vrste koje traže minimalnu njegu u Srbiji je u stalnom porastu. Rasadnici bilježe veću prodaju žednjaka, čuvarkuća i mediteranskih biljaka nego ranijih godina. Razlog je jasan – ljudi žele lijepe bašte, ali nemaju vremena za svakodnevno zalivanje ili žele smanjiti troškove vode.
Takođe, RTV Vojvodina izvještava da se na lokalnim sajmovima cvijeća sve više nude upravo otporne vrste poput agapantusa i čkalja. Organizatori ističu da posjetioci traže praktična rješenja i pitaju za savjete kako da bašta ostane živa i tokom sušnih talasa. To pokazuje da se i svijest potrošača mijenja – od estetskog ka održivom pristupu baštovanstvu. Suština savjeta Alana Tičmarša i domaćih stručnjaka jeste jednostavna: izbor pravih biljaka može uštedjeti vrijeme, vodu i trud, a bašta će i dalje izgledati raskošno. Umjesto da svaki dan brinete o zalivanju, dovoljno je osmisliti kombinaciju biljaka koje se prirodno prilagođavaju uslovima u vašem dvorištu. Uz malo planiranja, moguće je imati cvjetni vrt koji odolijeva vrelim ljetima i donosi užitak tokom cijele sezone.
Ovaj trend ne znači da treba potpuno odustati od zahtjevnijih biljaka, već da im se nađe balans i da se u baštama sve više daje prostor vrstama koje “rade same za sebe”. Na kraju, pravi užitak baštovanstva leži u tome da se prirodi pomogne, a ne da se protiv nje bori. Upravo u toj harmoniji nastaje bašta koja je i lijepa i održiva.
