U ovom članku pratimo Mariju Šerifović koja je obukla upečatljivu cvetnu haljinu i izašla pred publiku, izazvavši pravo iznenađenje. Njena pojava je šokirala mnoge, a fotografije pokazuju kako je izgledala na sceni…
Marija Šerifović, poznata srpska pjevačica koja je svjetsku slavu stekla pobjedom na Eurosongu 2007. godine sa svojom dirljivom izvedbom pjesme „Molitva“, već godinama uspijeva da zadrži pažnju javnosti. Njena muzička karijera traje više od decenije, a osim što je objavila niz albuma i koncerata, prepoznata je i po tome što njeguje prirodan, iskren i autentičan imidž. U svakodnevnom životu publika je navikla da je vidi u kombinacijama farmerki i jednostavnih majica, što je u skladu s njenim karakterom – nenametljivim, ali moćnim.
Međutim, nedavni trenutak kada se pojavila u haljini izazvao je pravu buru među obožavaocima i medijima. Fotografija na kojoj nosi cvjetnu haljinu munjevito se proširila društvenim mrežama i podstakla komentare koji su varirali od oduševljenja do iznenađenja. „Blic“ je naveo da je ovaj stilski iskorak doživljen kao hrabar potez i znak da Marija želi probiti sopstvene granice i eksperimentisati sa imidžem.
- Za umjetnicu koja je gradila karijeru na emotivnoj snazi glasa, a ne na vizuelnim trikovima, ovakva promjena nije bila samo moda. Bila je to i simbol spremnosti da zakorači u nešto novo, da pokaže da se ne boji preispitivanja sebe i sopstvenog izraza. Njena publika zna da ona redovno komunicira putem društvenih mreža, gdje nerijetko dijeli fragmente privatnog života, mišljenja i inspiracije. Zato nije iznenađenje što se upravo na tim platformama razvila najživlja rasprava oko njenog izbora garderobe.
Jedni su je dočekali aplauzom smatrajući da izgleda „ženstveno i svježe“, dok su drugi naglašavali da su je navikli u sasvim drugačijem stilu. Ali zajednički zaključak većine bio je da Marija i dalje ostaje autentična, jer ono što je nosila nije promijenilo njen karakter i stav na sceni. „Kurir“ ističe da su fanovi najviše cijenili hrabrost da izađe iz svoje zone komfora i da pošalje poruku da je promjena prirodni dio života.
- Dok njena pojava i dalje intrigira javnost, drugi dio priče u ovom kontekstu vodi nas ka jednoj sasvim drugačijoj temi – tradicionalnom jelu kačamaku, koje poput Marijinog iznenadnog modnog iskoraka takođe doživljava sopstvenu transformaciju u savremenom vremenu. Nekada smatran hranom siromašnih, danas je kačamak sve prisutniji u modernim kuhinjama i preporučuje se kao dio zdrave ishrane. Osnova mu je kukuruzno brašno, a priprema se jednostavno, što mu je kroz istoriju obezbjedilo mjesto na trpezama mnogih generacija.
Ono što ga sada čini posebno zanimljivim jeste bogat nutritivni sastav – obiluje vitaminima A, E i B grupe, kao i mineralima poput magnezijuma, kalijuma, mangana i selena. „Novosti“ naglašavaju da kačamak, iako jednostavan, sadrži impresivne nutritivne vrijednosti i da zbog sporih ugljenih hidrata pomaže u stabilizaciji šećera u krvi. Upravo zato ga sve više nutricionista preporučuje ljudima koji žele da regulišu težinu ili poboljšaju probavu. Pored toga, kačamak se ističe i po tome što je bogat vlaknima koja doprinose osjećaju sitosti, olakšavaju varenje i čiste organizam. Njegov blagotvoran efekat posebno je važan za djecu i starije osobe, jer jača imunitet i podržava zdravlje crijeva. Osim toga, budući da kukuruz ne sadrži gluten, ova namirnica je sigurna za one koji pate od celijakije ili drugih digestivnih problema. Kod osoba sa hroničnim upalnim bolestima crijeva, poput Crohnove bolesti, redovno konzumiranje kačamaka može da ublaži simptome i doprinese kvalitetu života.
Zahvaljujući prisustvu antioksidanata, doprinosi i zaštiti organizma od oksidativnog stresa i prevenciji brojnih bolesti. Njegova uloga u smanjenju nivoa holesterola dodatno ga svrstava među namirnice koje podržavaju zdravlje srca. Upravo zbog toga nutricionisti ga često predlažu kao idealan obrok za one koji žele da jedu ukusno, a istovremeno da vode računa o zdravlju.
- Kačamak je, dakle, mnogo više od tradicionalnog jela. On je primjer kako jednostavne i stare namirnice mogu doživjeti preporod u novom vremenu, baš kao što i poznate ličnosti poput Marije Šerifović ponekad naprave neočekivan zaokret u svom izrazu i tako pokažu novu dimenziju sopstvene ličnosti. Iako je naizgled riječ o dvije različite teme – o umjetnici i o tradicionalnom jelu – zajedničko im je to što oboje pokazuju koliko je važno ne bojati se promjena.
Marijin izlazak iz ustaljenog stila i kačamakova transformacija iz skromne hrane u savremeni „superfood“ poručuju isto: da tradicija i autentičnost ne znače stagnaciju, već snagu da se prilagodimo vremenu i otkrijemo nove vrijednosti u starim stvarima. „Danas“ naglašava da upravo ovakvi primjeri, bilo u kulturi ili u ishrani, podsjećaju ljude da autentičnost i hrabrost u iskoraku često inspirišu više nego sama promjena.
