Ceca Ražnatović se dulje vrijeme suzdržavala od razgovora s Harom Samardžićem, svojim partnerom s početka devedesetih, unatoč uobičajenoj otvorenoj vezi s ljubavnim vezama. Međutim, nedavno je prekinula šutnju i ponudila uvid u njihovu zajedničku prošlost. Tema njihove veze dugo je bila van granica, no Ceca je sada odlučila otkriti neka sjećanja iz tog perioda.
Tema Cecinog odnosa s Harom ponovno se pokrenula tijekom rasprave o pjesmi “Beograd” koju joj je poklonio Dino Merlin. Dok joj je Dino predložio da snimi pjesmu “Zaboravi”, Ceca je odlučila da izabere pjesmu “Beograd”. Iako je riječ o duetu, Ceca je odlučila da pjesmu snimi sama. Zaokruženosti pjesme pridonio je i Oliver Mandić koji je dodao dio teksta i glazbe. “Beograd” je postigao veliki uspjeh i sada se smatra jednim od bezvremenskih klasika u Cecinoj karijeri. Portal Ceca i Haro Samardžić svijet.
Ceca je priznala da joj je žao što se nije ponovno sastala s Dinom Merlinom, unatoč njihovim početnim planovima za suradnju početkom 2000-ih. Nažalost, nikad nisu obnovili kontakt. Ceca je spomenula da joj je Dino velikodušno poklonio sve pjesme koje je napisao za nju, ali zbog prevladavajućih političkih napetosti i problema tog doba, oklijevala je navesti ga kao tekstopisca, bojeći se mogućih rizika. U jeku sukoba u Jugoslaviji, Ceca je donijela odluku da prekine svaku komunikaciju s Harom Samardžićem. To nedvosmisleno pokazuje utjecaj političkih i društvenih prilika na Cecine međuljudske veze i poslovne izbore kroz to burno doba.
BONUS TEKST : Kombinacija ljekovitih i aromatičnih svojstava.
U svijetu raste interes za uzgoj i sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja koje ima različite primjene u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. U Hrvatskoj se, primjerice, uzgaja i sakuplja oko 170 različitih vrsta ovih biljaka. Zemlja ima ključnu ulogu u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, u kojoj je uporaba pesticida i genetski modificiranih organizama strogo zabranjena.
Među vodećim biljnim kulturama u Hrvatskoj, od kojih su mnoge sastavni dio mediteranske prehrane, su kamilica, lavanda, paprena metvica, bosiljak, kopriva, korijander, kumin, lovorov list, kadulja, komorač, mažuran, matičnjak, ružmarin, maslačak, majčina dušica , smilje, mirta i majčina dušica. Na području Dalmacije, poznatoj po mediteranskoj prehrani, samonikle biljke poput mravinjaka (origana), petrovca (motara), kapara, dalmatinskog buhača, divlje šparoge, bljušta i tusta kroz povijest imaju značajnu ulogu.
Ponovno oživljavanje interesa za organsku i hranjivu hranu iznijelo je na vidjelo brojne zanemarene biljke koje su se prije koristile kao začini, prirodni dodaci za marinirana jela i komponente salata. Vrijedno je spomenuti da globalno tržište ljekovitog i aromatičnog bilja ostvaruje nevjerojatan godišnji prihod od više od 25 milijardi eura. Hrvatska ima priliku iskoristiti ovaj novonastali trend iskorištavanjem potencijala ljekovitog bilja kao unosnog izvoznog proizvoda.
Dokazi iz arheologije pokazuju da se korištenje ljekovitog i aromatičnog bilja može pratiti unatrag do davnih razdoblja, točnije 50 000 godina prije rođenja Krista. Tijekom tog vremena, pojedinci su ugrađivali listove biljaka kao dodatke okusu kada su konzumirali meso. Razmjena začina započela je tijekom drugog stoljeća nove ere, odvijajući se duž poznatih Puteva svile koji su olakšavali veze između Istoka i Zapada. U suvremeno doba, razne tradicionalne kulinarske prakse, poput onih koje nalazimo u mediteranskoj kuhinji, stekle su priznanje za uključivanje specifičnih začina i mirisa.
