Danas je svijet izgubio jednog od najistaknutijih muzičara Balkana, Boru Čorbu, koji je preminuo u 72. godini života. Bora je bio legendarni rocker i osnivač kultne grupe Riblja čorba, a poznat je samo po hitovima koji su obilježili brojne generacije, već i po svom oštrom i direktnom jeziku, kao i stavovima koje nije oklijevao da javno iznese. Njegova pjesnička oštrina i hrabrost u izražavanju mišljenja učinili su ga ne samo ikonom muzike, već i kontroverznom ličnošću u društvenom životu bivše Jugoslavije i kasnije Srbije.
- Jedan od najistaknutijih sukoba u Borinoj karijeri bio je njegov dugogodišnji nesporazum s drugim velikim muzičarom, preminulim Đorđem Balaševićem. Njihova veza započela je zajedničkom saradnjom u ranim fazama njihovih karijera, kada su obojili članovi grupe Rani mraz. Na kraju sedamdesetih godina, međutim, došlo je do problema kada je Balašević izrazio kritiku prema pjesmi “Lutka sa naslovne strane”, što je dovelo do nesuglasica između njih.
Zbog ovog sukoba, Bora je odlučio da napusti grupu i krene svojim putem, osnivajući Riblju čorbu, koja će postati jedna od najznačajnijih rokenrol grupa u bivšoj Jugoslaviji. Ovaj sukob se razvijao tijekom godina, a Bora i Balašević su često iznosili javne kritike jedni na druge. Tijekom jednog novogodišnjeg nastupa, Balašević je, primjerice, komentirao Borinu muzičku karijeru, ističući da njegov bivši kolega iz Ranog mraza sada nastupa kao predgrupa folk pevača Aci Lukasu, što je izazvalo oštar odgovor od Bore.
- U knjizi Pusto ostrvo, Bora je Balaševića nazvao “najgorim papučarom”, implicirajući da je Đorđe bio pod snažnim utjecajem svoje supruge Olivere. Kroz svoje pjesme i stihove, Bora je prenosio svoje poglede na ovaj sukob, često koristeći satirične i provokativne izraze.
U pjesmi “Predejane”, Bora se, u svom prepoznatljivom stilu, osvrnuo na Balaševića koristeći oštre riječi i direktne poruke. I pored ovih sukoba, obojci muzičara ostavili su dubok pečat u istoriji muzičke scene Balkana, a njihovi životi i dela i dalje izazivaju snažne emocije i sećanja kod mnogih obožavalaca.
DODATNI TEKST
Jeste li znali da stabla imaju sposobnost međusobne komunikacije putem podzemne mreže koja se naziva “drvo-internet”? Ovaj zapanjujući fenomen proizlazi iz povezanosti korijenja stabala s mikoriznim gljivama koje stvaraju gustu mrežu ispod tla. Ova mreža omogućuje stablima da razmjenjuju hranjive tvari, šalju upozorenja o mogućim prijetnjama, kao što su napadi insekata, a također pomažu mladim stablima u njihovom razvoju.
- Istraživači su otkrili da kada jedno stablo doživi napad, može emitirati kemijske signale putem korijena i gljivične mreže kako bi alarmiralo obližnja stabla. Na ovaj način, stabla su sposobna unaprijed “pripreme” svoje odbrambene mehanizme, kao što je povećana proizvodnja određenih supstanci koje odbijaju insekte. Ova podzemna mreža, osim što pruža zaštitu, omogućuje i razmjenu hranjivih tvari.
Na primjer, veća stabla koja uživaju na sunčevoj svjetlosti mogu prenijeti šećere i druge hranjive tvari onim stablima koji su u sjeni i nemaju dovoljno svjetlosti, putem gljivične mreže. Ovo je od posebne koristi za mladu stablu koja se bori za preživljavanje u gustim šumama. Ta mreža gljiva i drveća poznata je kao “Wood Wide Web”, inspirirana globalnom internetskom mrežom, jer omogućuje prijenos informacija i resursa unutar šumskog ekosustava.
- Mikorizne gljive ne samo da pružaju podršku stablima, već zauzvrat primaju šećere koje stabla stvaraju tijekom fotosinteze. Nevjerojatna simbioza između gljive i stabala otkriva složenost i međusobnu povezanost ekosustava šuma. Ovaj podzemni “internet” ukazuje na nove mogućnosti za očuvanje šuma, jer gubitak jednog stabla može imati negativan utjecaj na cijeli šumski ekosustav.
