Veliki broj osoba se svakodnevno nosi sa nesnošljivim bolovima u leđima i time smanjuje svoj kvalitet života.U nastavku današnjeg članka vam donosimo savet jednog poznatog neurohirurga kako da ublažite bolove.

  • Bolovi u leđima predstavljaju jednu od najčešćih tegoba savremenog čoveka i pogađaju čak 80 odsto populacije širom sveta. Ovaj problem često prelazi u hronično stanje, a dodatno zabrinjava podatak da sve češće pogađa i mlađe ljude. Glavni uzroci su sedentarni način života, loše držanje, gojaznost, stres, povrede, diskus hernija i degenerativne promene na kičmi, ali i genetika. Uz sve fizičke simptome, bolovi u leđima neretko nose sa sobom i emocionalne posledice. Istraživanja pokazuju da skoro tri četvrtine ljudi sa ovom vrstom bola istovremeno oseća tugu, bezvrednost i beznadežnost.

Neurohirurg dr Megan E. Marfi sa klinike Mayo ističe da je moguće uspešno kontrolisati bol u leđima primenom nekoliko jednostavnih navika. Prvi korak je održavanje zdrave telesne težine. Višak kilograma dodatno opterećuje donji deo leđa i zglobove, što stvara idealne uslove za razvoj bola. Dr Marfi objašnjava da svaka suvišna kilaža povećava pritisak na kičmu i ubrzava degenerativne procese.

  • Drugi važan savet odnosi se na jačanje stomačnih mišića. Snažna muskulatura abdomena pruža dodatnu podršku kičmi i smanjuje njeno opterećenje. Jači mišići trbuha i leđa povećavaju fleksibilnost i smanjuju rizik od novih bolnih epizoda. Dr Marfi napominje da je važno prilagoditi fizičku aktivnost prirodi bola i stanju organizma. Telo najbolje „govori“ kada mu nešto ne prija, pa je ključno slušati njegove signale i izbegavati preterana naprezanja. Ako bol postane jači ili se svakodnevno pogoršava, savetuje se odlazak lekaru.

Redovna fizička aktivnost je treći stub prevencije i terapije. Hodanje, plivanje i vežbe niskog intenziteta idealne su za osobe koje imaju problem sa leđima. Suprotno uvreženom mišljenju, mirovanje nije rešenje – naprotiv, ono može da pogorša stanje. Neaktivnost dovodi do slabljenja mišića, smanjenja pokretljivosti i povećava rizik od dodatnih komplikacija. Studija iz 2024. godine pokazala je da su ljudi koji su svakog dana šetali najmanje 30 minuta, pet puta nedeljno, imali znatno manje problema sa bolom u leđima.

  • Važno je naglasiti da nije neophodno biti sportski tip kako bi se ublažili bolovi. Svetska zdravstvena organizacija preporučuje 150 minuta umerenog vežbanja nedeljno, a za početak je dovoljna i svakodnevna polučasovna šetnja. Savet stručnjaka je da se svakodnevne navike menjaju postepeno – da se, na primer, češće koriste stepenice umesto lifta ili da se kratke relacije prelaze pešice umesto kolima.

Pored fizičkih simptoma, bol u leđima često je povezan i sa psihičkim tegobama. Ljudi koji se bore sa ovim problemom imaju povećan rizik od depresije i teškoće u savladavanju stresa. Naučnici upozoravaju da depresija može dodatno pojačati osećaj bola, stvarajući začarani krug iz kojeg je teško izaći. Zato se pacijentima, uz psihološku podršku i, kada je potrebno, antidepresive, savetuje i uključivanje lagane fizičke aktivnosti kao terapijskog sredstva.

  • Sve ove preporuke ukazuju na to da je za kontrolu bola u leđima potrebna celovita briga o sebi – od zdrave ishrane i fizičke aktivnosti, do pažnje prema mentalnom zdravlju. Na taj način se ne samo ublažavaju simptomi već se i unapređuje kvalitet života, što je posebno važno u savremenom vremenu kada nas svakodnevni stres i sedenje pred ekranima čine sve ranjivijima.
Besplatno

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here