Kažu da je dom ogledalo ličnosti i da svaki detalj u njemu govori priču o onome ko u njemu živi. Ono što birate da Vas okružuje u stanu ili kući često je odraz Vašeg karaktera, navika i unutrašnjeg sveta, a u nastavku pogledajte koje to stvari koje se nalaze u Vašem domu pričaju više o Vama nego što ste mislili…

U trenutku kada kročimo u nečiji dom, gotovo instinktivno osećamo da li je prostor prijatan ili nelagodan. Ponekad nas privuče, ponekad želimo da odmah odemo. Iako se na prvi pogled može činiti da je sve pitanje enterijera ili dekoracije, stvar je mnogo dublja – prostor oko nas odražava ono što se dešava unutar nas samih. To nije samo filozofska misao; japanski filozof i istraživač zdravlja Kacudžo Niši isticao je da naš dom odražava fizičko i mentalno stanje stanara. Prema njegovim principima, kuća je više od mesta stanovanja – ona je živ medicinski karton koji može otkriti nivo stresa, zdravlje nervnog sistema, pa čak i životni vek ljudi koji u njoj žive.

  • Dom nije samo zbir zidova i nameštaja – on je produžetak onoga što nosimo u sebi. Naše unutrašnje stanje ostavlja tragove u rasporedu stvari, mirisima, zvucima i atmosferi prostora, i to nije nešto što lako prolazi neopaženo. Profesor Niši je isticao da nered u kući često odražava unutrašnju iscrpljenost stanara – umor, napetost i osećaj da život izmiče kontroli. I kao što lekar može da prepozna bolest po dahu ili koži pacijenta, tako i psiholog, već pri prvom ulasku u dom, može zaključiti mnogo o unutrašnjem stanju osobe.

Za Nišija, čišćenje i sređivanje prostora nisu samo praktične aktivnosti, već unutrašnji rituali koji vraćaju osećaj kontrole i ravnoteže. Početi se može jednostavno, od jedne police ili fioke – nije cilj savršen red, već ponovni kontakt sa sopstvenim prostorom. Slaganje, brisanje i sortiranje malih predmeta dovodi do smirenja uma, smanjenja anksioznosti i vraćanja snage, jer proces sređivanja prostora postaje terapija za um i telo.

Japanska filozofija, koju je Niši pažljivo istraživao, naglašava da zdravlje čoveka ne može biti odvojeno od okoline u kojoj živi. Zemljište, svetlost, vazduh i raspored prostorija oblikuju naše fizičko i mentalno stanje. Niši je isticao dva ključna principa: Suidō, odnosno značaj zemlje i vode, i Hogaku, odnosno pravilan smer orijentacije doma. Idealna kuća treba da bude na uzvišenju jer niske i vlažne površine stvaraju uslove za bolesti i depresiju, dok zdrav rast drveća u neposrednoj okolini označava energetsku vitalnost prostora.

  • Južna orijentacija prozora osigurava optimalan pristup suncu, koje ne samo da greje i dezinfikuje, već i reguliše hormone, imunitet i san. Niši je posebno upozoravao na štetan uticaj stalnih vetrova, koji mogu iscrpsti telo i izazvati osećaj hroničnog stresa, pa je odabir lokacije i prozora od suštinskog značaja (izvor: „Zdrav život i prostor“, RTS, 2022).

Materijali u domu takođe imaju direktan uticaj na zdravlje. Niši je preporučivao prirodne materijale u spavaćim sobama, poput drveta, pamuka, lana, gline i papira, jer veštački materijali oslobađaju mikro čestice koje izazivaju napetost i umor. Ako nije moguće koristiti idealne materijale, savetovao je postavljanje biljaka poput fikusa, paprati ili hlorofituma, koje funkcionišu kao prirodni filteri i pozitivno utiču na energiju prostora. Ni boje nisu bez značaja – jarke i kontrastne šare mogu preopteretiti um, dok mekani tonovi i svetli neutralni tonovi donose osećaj sigurnosti i opuštanja. Previše bele može biti naporno za oči i nervni sistem, dok pastelne nijanse pomažu da prostor postane utočište za um i telo (izvor: „Arhitektura i psihologija prostora“, Večernje novosti, 2023).

Svaki svakodnevni čin u kući, pa i ono što na prvi pogled deluje trivijalno, ima značaj. Način na koji se služi hrana, posuđe koje koristimo i pažnja posvećena pranju – sve to predstavlja oblik rituala i brige o sebi. Niši je govorio: „Lepo posuđe je vizit karta osobe“. Čak i najjednostavnija hrana postaje hranljivija kada se poslužuje sa pažnjom i u lepim sudovima. Mali rituali, poput korišćenja prirodnih sunđera i blagih deterdženata, nisu samo higijena – oni su prolongacija brige o sopstvenom zdravlju i blagostanju.

  • Pretrpan prostor, nered, blokirani prolazi i malo svetla – sve to stvara nevidljivu napetost koja utiče na telo, pa čak i nesvesno. Niši je savetovao redovno oslobađanje prostora od nepotrebnih stvari – makar jedne po nedelji – jer nered nije samo vizuelni problem, već energija koja iscrpljuje um i odvlači pažnju. Kada čistimo police, brišemo prašinu i sortiramo predmete, čistimo i sopstvene misli. Time stvara se više vazduha, više prostora za disanje i jasnoću u glavi, a um se smiruje i jača.

Na kraju, dom je mnogo više od zida, poda i nameštaja. On je ogledalo naše unutrašnje stvarnosti, dijalog sa samim sobom i prostor koji prenosi poruke o našem umoru, anksioznosti i snazi. U neredu može stajati zahtev za pauzom, u preteranoj čistoti strah od gubitka kontrole, a u praznim sobama – iscrpljenost i nedostatak energije. Prisutnost svetla, boja, biljaka, prirodnih materijala i pažljivo odabranih svakodnevnih predmeta čini dom mestom koje leči, balansira i inspiriše. Ako pogledamo svoj prostor iskreno, videćemo mnogo više od zidova i tapeta – videćemo sebe, i to je prvi korak ka stvarnim promenama koje nas čine zdravijima i srećnijima.

Besplatno

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here