Uistinu je zadivljujuće promatrati intrigantnu prirodu ježeva, ovih sićušnih stvorenja koja se prvenstveno hrane vegetacijom i ne predstavljaju prijetnju našem ekosustavu. Ono što pridonosi njihovoj privlačnosti je činjenica da ženka ježa ima nevjerojatnu sposobnost okotiti čak pet sićušnih ježevih potomaka.
Uočenje ježa u vašem dvorištu ne bi trebalo zabrinjavati. Ježevi posjeduju prirodnu sposobnost tjeranja insekata, učinkovito stvarajući okruženje koje nije privlačno zmijama. Zanimljivo opažanje je da ježevi i zmije nikada nisu promatrani u prisutnosti drugih.
Ne samo da ježevi izbjegavaju zmije, već također pokazuju sklonost bježanju od raznih insekata, osobito puževa i skakavaca. U slučaju da susretnete mladunče ježa, preporučljivo je osigurati mu udobnost i pobrinuti se za njegovu cjelokupnu dobrobit.
BONUS TEKST
Nedostatak pigmentacije na licu i drugim dijelovima tijela može imati značajan utjecaj na izgled pacijenata, što dovodi do mogućih negativnih posljedica u njihovim osobnim, obiteljskim i profesionalnim životima. Zapravo, nevjerojatnih 90 posto osoba s vitiligom izjavilo je da su kao rezultat toga doživjeli depresiju.
Gubitak pigmentacije kože česta je manifestacija vitiliga, kroničnog autoimunog stanja. Ovo stanje uzrokuje pojavu bijelih mrlja na koži kao rezultat nedostatka melanina, pigmenta odgovornog za boju kože, kose i očiju. Možete li objasniti što je vitiligo i koji čimbenici doprinose njegovom razvoju?
Utjecaj ovog stanja može se proširiti na različita područja tijela, poput lica, ruku, nogu, trupa i genitalija. Vitiligo se manifestira kada imunološki sustav cilja na melanocite, stanice odgovorne za proizvodnju melanina, što dovodi do depigmentacije u zahvaćenim regijama kože. Bolest se u otprilike pedeset posto slučajeva očituje prije tridesete godine života, a njen utjecaj nadilazi puku estetiku, s poveznicom s imunološkim sustavom koja ostaje djelomično shvaćena.
Dok nasljedni čimbenici čine 8% slučajeva, široko se vjeruje da utjecaji iz okoliša, poput onečišćenja ili izloženosti grinjama, također mogu pridonijeti pojavi ovog stanja ometanjem normalnog funkcioniranja melanocita. Među raznim autoimunim poremećajima, bolest se može povezati sa stanjima poput bolesti štitnjače, perniciozne anemije, alopecije areate, dijabetesa, reumatoidnog artritisa ili psorijaze, da spomenemo samo neke.
Osim što je povezana s drugim autoimunim poremećajima, poznato je da ova autoimuna bolest uzrokuje depresiju u značajnoj većini, s približno 90 posto pojedinaca. Jedan od najistaknutijih simptoma vitiliga je vidljivi utjecaj koji ima na kožu, pogađa većinu pacijenata, a neka istraživanja sugeriraju da čak 90% kao posljedicu ima probleme s mentalnim zdravljem poput depresije i tjeskobe.
Točnije, depresija pogađa jednu trećinu osoba s vitiligom, dok anksioznost pogađa tri od deset, a važno je uočiti značajnu prevalenciju problema sa spavanjem. Prema voditelju dermatološkog odjela Sveučilišne bolnice Fundasion Alcorcon u Madridu, koji sudjeluje u kampanji “Vitiligo: izvan onoga što vidite”, nedostatak pigmentacije na licu i drugim dijelovima tijela može imati dubok utjecaj na pacijentove osobni, obiteljski i profesionalni život.
Luis Ponce de Leon, predsjednik Aspavita, smatra da je psihološki učinak gubitka pigmentacije u tijelu, zajedno s njegovim estetskim implikacijama, rezultat stalnih promjena. Osobe s vitiligom nailaze na različite poteškoće i prepreke. Stadij adolescencije često se karakterizira kao najizazovnija faza u životu osobe.
Brojni mladi pojedinci doživljavaju muke zlostavljanja kao posljedicu svog stanja i nije neuobičajeno da se koristi pogrdan jezik, što dodatno pogoršava osjećaje niskog samopoštovanja i društvene izolacije. Ne samo da osobe s vitiligom doživljavaju društvenu stigmu, već se također susreću s poteškoćama pri uključivanju u redovite aktivnosti poput plivanja ili odlaska u teretanu.
Štoviše, prevladava pogrešno mišljenje da je bolest zarazna, što često rezultira odbacivanjem. Mladi pojedinci, posebno djeca i adolescenti, doživljavaju nesretne posljedice zlostavljanja kao posljedicu bolesti poput depresije ili anksioznosti. Iako nema definitivnih dokaza koji povezuju razvoj vitiliga s depresijom ili anksioznošću, vrijedno je spomenuti da se imunološki poremećaji često podudaraju s povišenim razinama i depresije i anksioznosti.
Dermatologinja pojašnjava da izravnu korelaciju tek treba utvrditi. Učestalost promjena mentalnog zdravlja može biti češća kod ove bolesti koju drugi lako uočavaju. Osobe s vitiligom ne samo da trpe društvenu stigmu, već doživljavaju i pad kvalitete života jer moraju stalno pratiti napredovanje bolesti. Tome pridonosi nedostatak svijesti i obeshrabrujuća činjenica da do 60% zdravstvenih radnika pogrešno vjeruje da nema lijeka za ovo stanje, kao što pokazuju podaci iz europske studije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti i dermatologiji.
