Čak i u 21. stoljeću značajan broj roditelja i dalje stavlja veliki naglasak na koncept polu-djeteta. Povijesno gledano, žene su se suočavale s društvenim sramom jer nisu uspjele proizvesti muško potomstvo, a ta praksa postoji u određenim područjima i danas. Imam-hatib Muhamed Demirović je na jednom skupu kazao da je na kraju Bog taj koji određuje spol djeteta, ističući da prevashodna briga treba biti zdravlje i dobrobit djeteta.
- Par koji je u braku imao tri kćeri, a žena se ponovno našla u novoj nevolji. Muškarac je postajao sve opsjednutiji muškim potomstvom, izjavljujući svoju nezainteresiranost za kćeri. Ženu je, režeći, upozorio: “Ako imate još jedno žensko dijete, ne vraćajte se iz bolnice.” Nakon što je rodila još jednu kćer, žena je bila obuzeta tugom i ostala je bez riječi.
Nadležni je liječnik, međutim, pokazao oštru pronicljivost; primijetio je da majke obično doživljavaju radost kada ljuljaju svoju novorođenčad, bez obzira na patnju koju su možda doživjele tijekom poroda. Ipak, žena je ostala neutješna. U svojoj borbi da artikulira svoje osjećaje, rekla je liječniku: “Ova moja kći znači da će se moj muž razvesti od mene. Rekao je da se ne mogu vratiti kući ako budem imao drugu djevojku.”
U mnogim zemljama, spol djeteta i dalje ima društveni i kulturni značaj zbog tradicionalnih uloga i očekivanja povezanih s polom. Iako su se u 21. vijeku mnoge zajednice okrenule ka jednakosti polova, u nekim delovima sveta i dalje postoje predrasude ili preferencije prema jednom polu, najčešće muškoj deci, zbog kulturnih, ekonomskih ili nasljednih razloga. Ove preferencije mogu uticati na porodičnu dinamiku, očekivanja i čak na odluke o rađanju.
- U odgovoru Demirović ispričala je kako se doktor samoinicijativno javio njenom suprugu, zatražio njegov broj telefona i čestitao: “Čestitam, dobili ste sina!” Pun riječi radosti, čovjek je pojurio u susret svom novorođenom djetetu. U međuvremenu je bilo daljnjih poroda, uključujući i jedan koji je donio novorođenče s deformitetima i nerazvijenošću. Liječnik je otpratio muža da pogleda bebu.
Dok je ljuljao bebu i procjenjivao njezino stanje, obuzela ga je tjeskoba, zebnja i razočaranje. Nakon toga, liječnik mu je stavio ruku na rame i naredio: “Spusti tu bebu”, prije nego što je dao svoju kćer, rekavši: “Ovo je tvoje dijete.” Ovo mu je otkriće pružilo svo ohrabrenje koje mu je bilo potrebno; zagrlio je svoju kćer i nježno uzeo svoju ženu za ruku dok su se vraćali kući.
- Muhamed je na kraju ustvrdio da konačna odluka ostaje na Bogu; međutim, postoje slučajevi kada jedno žensko dijete može biti od veće koristi roditelju nego troje ili petero muške djece. Fokus nije na spolu djeteta; umjesto toga, usredotočuje se na djetetovu sreću, produktivnost i doprinos zajednici.
Dodatni tekst:
Kopriva (Urtica dioica) je biljka koja se često susreće u prirodnim okruženjima, a poznata je po svojim posebnim svojstvima i primjeni. Sljedeće su bitne pojedinosti o koprivi: Podrijetlo i izgled – ova vrsta je globalno rasprostranjena, osobito u umjerenim zonama. Kao višegodišnja biljka može doseći visinu i do jednog metra.
- Njegovi listovi su u obliku srca i prekriveni su sitnim dlačicama koje sadrže iritirajuće spojeve, što rezultira osjećajem peckanja pri dodiru. Zdravstvene prednosti – Kopriva je bogata vitaminima, posebice vitaminom C i K, kao i mineralima poput željeza i kalcija, a također je i izvor antioksidansa.
U tradicionalnoj medicini koristi se zbog mogućih zdravstvenih prednosti, koje uključuju čišćenje tijela, budući da mnogi tvrde da kopriva pomaže u detoksikaciji. Nadalje, zbog značajnog sadržaja vitamina, može poboljšati funkciju imunološkog sustava. Svojstva koja se bore protiv upale: Ova tvar može poslužiti za ublažavanje simptoma povezanih s alergijama i upalnim poremećajima. Primjena – Kopriva se može koristiti u različitim oblicima, kao što je čaj: Suhe koprive obično se koriste za pripremu čaja koji je i okrepljujući i bogat hranjivim tvarima.
- Primjena u kulinarstvu: Nježni listovi koprive mogu se dodati u juhe, variva ili piree. Kako biste smanjili iritaciju, preporučljivo je blanširati ih prije kuhanja. Dodaci prehrani: postoje dodaci prehrani koji sadrže ekstrakt koprive. Kulturni značaj: Kopriva se smatra dragocjenom biljkom u raznim kulturama i kroz povijest se koristila u tekstilnoj industriji za proizvodnju konoplje.
U određenim tradicijama, smatra se da posjeduje zaštitna svojstva. Zaključak Kopriva, koju se često smatra iritantom, biljka je koja pruža obilje zdravstvenih prednosti i kulinarskih mogućnosti. Njegova primjena u medicini i prehrani naglašava njegovu inherentnu svestranost i značaj u prirodnom svijetu.
