9 SIMPTOMA MENOPAUZE: Ovo je znak da je stigla, znak broj 2 je ZAJEDNIČKI SVIM ŽENAMA KOJE SU U MENOPAUZI Zdravlje

Menopauza je jedna od najvažnijih tema o kojima se retko kada govori, a tiče se svake žene. Zbog veličine problema koji su uzrokovani samim neznanjem u ovoj fazi života i visokog broja žena koje pate zbog toga, mi smo odlučili da u nastvku napomenemo neke stvari koje je potrebno da se zna, kako bi žene mogle lakše prepoznati simptome koje dolaze uz menopauzu…

Menopauza je prirodan proces kroz koji svaka žena prolazi, obično između 45. i 55. godine života, a prosjek je oko 48. godine, prema istraživanjima stručnjaka sa Sveučilišta u Queenslandu. Iako označava kraj reproduktivnog razdoblja, menopauza nikako nije samo biološka činjenica – ona donosi cijeli niz fizičkih i emocionalnih promjena koje mogu ozbiljno uticati na kvalitet života. Kako “Blic” piše, rani znakovi menopauze često prođu nezapaženo, pa je važno govoriti o simptomima na vrijeme, kako bi žene znale prepoznati što se s njima događa.

Prvi i najprimjetniji pokazatelj jesu naglašene promjene raspoloženja. Hormonske oscilacije dovode do iznenadnih emotivnih uspona i padova – žena se u jednom trenutku može osjećati spokojno, a već u sljedećem je obuzima tuga, ljutnja ili nervoza. Iako je ovo frustrirajuće, mnoge žene kasnije otkrivaju da se ti simptomi postupno ublažavaju kada se tijelo prilagodi novim hormonskim uvjetima. Promjene raspoloženja ne treba shvatiti kao slabost, već kao prirodnu reakciju organizma. Drugi vrlo čest simptom jesu valunzi – iznenadni naleti vrućine praćeni znojenjem i crvenilom lica i vrata. Traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, a nakon njih često dolazi osjećaj hladnoće. Iako neugodni, mogu se ublažiti promjenama u načinu života: izbjegavanjem začinjene hrane, alkohola i cigareta. Stručnjaci savjetuju i nošenje laganije odjeće te provjetravanje prostorija kako bi se ublažila nelagoda.

• Problemi sa snom posebno otežavaju ovaj period. Mnoge žene se žale da teško zaspu, da se bude tokom noći ili prerano ujutro. Nedostatak kvalitetnog sna samo dodatno pojačava iscrpljenost i emotivnu nestabilnost. “Kurir” navodi da nesanica postaje jedan od ključnih faktora zbog kojih žene traže pomoć ljekara u menopauzi, jer ona značajno smanjuje kvalitet života. Pored toga, hormonske promjene mogu dovesti i do pojave depresije i anksioznosti. Pad nivoa estrogena utiče na moždanu hemiju i može izazvati osjećaj praznine ili tuge. Žene koje su i ranije bile sklone depresiji naročito su osjetljive. Rano prepoznavanje simptoma i otvoren razgovor s ljekarom mogu spriječiti pogoršanje i omogućiti pravovremenu podršku.

Naučnici sa Sveučilišta u Illinoisu i Northwesternu u Chicagu ističu i problem kognitivnih poteškoća. Žene tokom menopauze često prijavljuju slabljenje pamćenja i koncentracije, što može biti zabrinjavajuće. Iako se ti problemi uglavnom stabilizuju, treba ih ozbiljno shvatiti, posebno kada utiču na svakodnevno funkcioniranje. Još jedan važan aspekt su vaskularni problemi. Prema istraživanjima sa Sveučilišta Colorado, upravo tokom menopauze povećava se rizik od bolesti srca i krvnih sudova. Redovno mjerenje krvnog pritiska, praćenje nivoa holesterola i zdravlja srca postaje neophodno. Žene se nerijetko suočavaju i s oticanjem ruku i nogu, što može biti bolno i neugodno. Ograničavanje unosa tečnosti u večernjim satima i lagane fizičke aktivnosti mogu ublažiti ove tegobe.

• Menopauza, osim svega navedenog, povećava i učestalost glavobolja. Statistike pokazuju da se broj epizoda migrena i tenzionih glavobolja može povećati i do 76% u odnosu na period prije menopauze. Uzrok leži u kombinaciji hormonalnih promjena, stresa i nedostatka sna. Ovi simptomi dodatno iscrpljuju i često utiču na profesionalni i privatni život.

Na emocionalnom planu, menopauza donosi i povećanu osjetljivost na stres. Istraživanja sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini pokazuju da pad nivoa estradiola čini žene ranjivijima na psihosocijalni stres, zbog čega svakodnevne situacije mogu izazvati snažnije reakcije nego ranije. To može dovesti do trzavica u porodici, ali i na poslu, gdje žene osjećaju da ih sitnice lakše izbace iz ravnoteže. Kako “RTS” ističe u svojim zdravstvenim emisijama, upravo podrška okoline i otvorena komunikacija ključ su da žene kroz ovaj period prođu lakše i sa manje posljedica.

• Sve navedene promjene potvrđuju da menopauza nije samo biološka etapa, već složen psiho-fizički proces. Ona mijenja tijelo, ali i emocije, odnose i svakodnevicu. Zbog toga pristup mora biti sveobuhvatan: uz medicinsku podršku, ženama je jednako potrebna psihološka i emotivna pomoć. Preporučuje se uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem i omega-3 masnim kiselinama, kao i redovna fizička aktivnost. Jednako važan je i kvalitetan san, kao i spremnost da se potraži stručna pomoć kada je potrebna.

Menopauza, iako izazovna, ne mora značiti gubitak kvalitete života. Uz prave informacije, pravovremenu dijagnozu i podršku porodice i stručnjaka, ovaj period može postati faza prilagodbe, ali i ličnog rasta. Najvažnije je da žene shvate da nisu same u ovom iskustvu i da simptomi koje osjećaju nisu znak slabosti, već prirodnog procesa kroz koji prolazi svaka žena.