U današnjem članku otkrivamo namirnice koje unosimo u organizam svakodnevno mogu biti uzroci za pojavu akni kod odraslih, a da toga nismo ni svesni. Stručnjaci upozoravaju da ishrana igra veliku ulogu u stanju kože, a ovih sedam namirnica može pogoršati problem i usporiti oporavak…
Iako genetika i stil života nesumnjivo igraju važnu ulogu kada je riječ o zdravlju kože, dermatolozi sve češće naglašavaju da i ishrana može imati značajan uticaj na pojavu akni. Određene namirnice, koliko god izgledale bezazleno ili zdravo, kod pojedinaca mogu izazvati neugodne reakcije i pogoršati stanje kože. Stručnjaci s kojima je razgovarao Eat This, Not That! ističu nekoliko namirnica koje bi trebalo izbjegavati ukoliko želite smanjiti rizik od akni i održati lice čistim i zdravim.
Jedna od tih namirnica je ovseno mlijeko. Iako se posljednjih godina nametnulo kao popularna alternativa kravljem mlijeku, neki dermatolozi tvrde da kod osjetljivih osoba može dovesti do pojave bubuljica. Razlog je u visokom sadržaju ugljenih hidrata koji podstiču povećanje šećera u krvi i na taj način potiču upalne procese. Dr Karan Lal, pedijatrijski dermatolog i estetski hirurg, ističe da je u svojoj praksi jasno vidio vezu između pretjerane konzumacije ovog napitka i izbijanja akni.
- Sličan problem stvara i protein surutke, koji je čest dodatak u šejkovima i smutijima. Ovaj dodatak, omiljen među sportistima i onima koji žele da povećaju unos proteina, zapravo može imati neželjene posljedice na kožu. Dermatološkinja Emilija Vud objašnjava da visok unos proteina surutke utiče na povećanje nivoa IGF-1 (faktora rasta sličnog insulinu), što posredno podiže nivo androgena poput testosterona. Posljedica toga je jače lučenje sebuma i brže začepljenje pora, što vodi do stvaranja bubuljica i mitisera.
Još jedan čest okidač za akne su namirnice sa visokim glikemijskim indeksom – sve ono što podiže šećer u krvi i izaziva nagle promjene u insulinu. To uključuje bijeli hljeb, kolačiće, bombone, gazirane sokove i druge rafinisane proizvode. Povezanost između šećera i akni je dobro dokumentovana, a stručnjaci savjetuju da se ovakve namirnice zamijene zdravijim izvorima ugljenih hidrata, poput voća, integralnih žitarica i povrća. “Šećer ne samo da podstiče upale, već može hraniti bakterije i gljivice koje dodatno komplikuju stanje kože”, napominje dr Lal.
- Posebnu pažnju dermatolozi skreću na vitaminske suplemente, naročito one koji sadrže B6 i B12. Iako su ovi vitamini od suštinske važnosti za normalno funkcionisanje organizma, njihov pretjeran unos može promijeniti mikrobiom kože i uticati na ponašanje bakterije Propionibacterium acnes, jednog od glavnih uzročnika akni. Upravo zbog toga stručnjaci savjetuju umjerenost i uzimanje vitamina samo kada postoji stvarna potreba, a ne kao dio rutine bez konsultacije sa ljekarom.
Ni jod nije bezazlen kada se konzumira u prevelikim količinama. Nalazi se u algama, morskim travama i suplementima koji se često reklamiraju kao zdravi dodaci u smutijima. Ipak, prekomjeran unos može dovesti do povećanog lučenja sebuma i upale, čime se stanje kože pogoršava. Iako naučnici još nisu do kraja objasnili zašto jod ima ovakav efekat, iskustvo dermatologa pokazuje da je povezanost očigledna.
Interesantno je da čak i obrano mlijeko, koje se često smatra zdravijom verzijom zbog manjeg sadržaja masti, može pogoršati akne. Studije su pokazale da tinejdžeri koji piju obrano mlijeko imaju izraženiji problem s aknama u odnosu na one koji konzumiraju punomasno. Razlozi se nalaze u hormonima prisutnim u mlijeku, povećanom lučenju insulina i mogućem dodatku joda. Dermatolozi sugerišu da bi bolja alternativa mogla biti bademovo ili čak punomasno mlijeko, jer obrano ima veći uticaj na šećer u krvi. Na kraju, i proteini na bazi soje mogu biti problematični. Iako su popularni među veganima i vegetarijancima, kod pojedinih osoba sojini proteini izazivaju promjene na koži. Stručnjaci ne savjetuju potpuno izbacivanje soje iz ishrane, ali preporučuju umjerenost, jer je prevelika količina u ishrani povezana s izbijanjem bubuljica.
- Domaći stručnjaci takođe se sve češće oglašavaju po pitanju veze između ishrane i zdravlja kože. Prema pisanju portala Blic Zdravlje, sve veći broj mladih pacijenata traži dermatološku pomoć zbog akni, a ljekari primjećuju direktnu povezanost sa brzim tempom života i unosom rafinisane hrane. Kurir Stil navodi primjere gdje su pacijenti značajno poboljšali stanje kože samo promjenom ishrane, dok je farmakološka terapija bila minimalna. Slične zaključke donosi i Telegraf.rs, naglašavajući da pravilna prehrana može biti jednako važna kao i kozmetički tretmani.
Kada se sagledaju sve ove informacije, jasno je da ishrana igra presudnu ulogu u regulisanju stanja kože. Akne nisu uvijek samo estetski problem; one mogu uticati na samopouzdanje i psihičko zdravlje. Zato je korisno obratiti pažnju ne samo na kreme i tretmane, već i na ono što svakodnevno unosimo u organizam. Promjene u prehrambenim navikama mogu imati dugoročan i značajan efekat.
- Nije zanemarljivo ni to što se sve više istraživanja bavi upravo ovom temom. Nova.rs prenosi izjave dermatologa iz Srbije koji ističu da je za pacijente često iznenađenje kada shvate da određena “zdrava” namirnica zapravo može izazvati akne. Međutim, kada se napravi balansirana dijeta, koja uključuje dovoljan unos proteina iz različitih izvora i ograničava šećere, rezultati postaju vidljivi u relativno kratkom periodu.
Zaključno, iako genetika i hormoni svakako imaju veliki uticaj, određene namirnice mogu biti ključni okidač za akne. Ovseno mlijeko, surutka, rafinisani šećeri, vitamini B6 i B12, jod, obrano mlijeko i sojini proteini samo su neki od faktora koji kod određenih osoba pogoršavaju stanje kože. Smanjenjem unosa ovih namirnica i zamjenom zdravijim alternativama moguće je smanjiti rizik od akni i postići čistiju kožu. Najvažnije je slušati signale koje tijelo šalje i po potrebi konsultovati dermatologa. Upravo taj individualni pristup može napraviti razliku između hronične borbe s bubuljicama i uspješnog postizanja zdrave i blistave kože.
