Mnogo navika u pranju rublja koje smatramo uobičajenim mogu zapravo štetiti odeći i skraćivati njen vek. Ono što smo učili godinama često više nije primenjivo u savremenim mašinama i sa modernim deterdžentima. U ovom članku otkrivamo pet zastarelih navika koje odmah treba prestati praktikovati kako bi Vaše rublje duže ostalo čisto, sveže i očuvano…
Pranje rublja danas je sasvim drugačije iskustvo u odnosu na ono kakvo su imale naše bake i prabake. Nekada se sve obavljalo uz veliki fizički napor – haljine i košulje su se tukle o kamen, kuhale u ogromnim loncima i ispirale ručno. Danas, zahvaljujući napretku tehnologije, perilice i deterdženti preuzimaju najveći dio posla. Ipak, unatoč svemu, mnogi i dalje zadržavaju navike koje zapravo više štete nego koriste. Posljedice tih navika su odjeća bez sjaja, neugodan miris, grub osjećaj na koži i čak kraći vijek trajanja omiljenih komada garderobe. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da se odreknemo nekih starih postupaka i usvojimo praktičniji i zdraviji pristup pranju.
Jedna od najraširenijih zabluda tiče se količine deterdženta. Čini se logičnim da će više sredstva značiti i čišće rublje, no istina je suprotna. Pretjerivanje s deterdžentom ostavlja sloj sapunice koji u vlaknima zarobljava prljavštinu i bakterije. Time rublje dobija sivkastu nijansu, postaje kruto i gubi svjež miris. Osim toga, višak deterdženta taloži se u bubnju, stvara plijesan i neugodan vonj koji se širi cijelom kupaonicom.
- Prava mjera je ključ – kapsule su odličan izbor jer onemogućuju pretjerivanje, dok se kod tekućih deterdženata preporučuje jasno označiti dozu na čepu. Stručnjaci iz Jutarnjeg lista savjetuju da se kod perilica visoke učinkovitosti koriste svega dvije žličice tekućeg deterdženta, dok klasični modeli zahtijevaju nešto više, ali nikako previše. Na taj način produžava se i vijek trajanja same mašine.
Drugi problem leži u previše rutinskom korištenju programa za pranje i sušenje. Mnogi se naviknu na jednu postavku i drže je bez obzira na vrstu odjeće. No, današnja garderoba je složenija od onoga što se nekada nosilo. Sportske majice, sintetička vlakna i osjetljive tkanine ne podnose visoke temperature i grube programe. Zbog toga dolazi do rastezanja, skupljanja ili gubitka elastičnosti.
- Najbolji način zaštite jest čitanje etiketa i biranje hladnijih programa kad se miješaju prirodna i sintetička vlakna. Kako prenosi Blic, sve je više korisnika koji prijavljuju da im se odjeća uništila upravo zbog ignorisanja ovih sitnih, ali važnih pravila. Ulaganjem u pažljiviji pristup ne samo da čuvamo garderobu, već i smanjujemo potrošnju struje i vode.
Treća pogrešna navika odnosi se na tretiranje mrlja. Još uvijek mnogi vjeruju da je grubo trljanje jedini način da se ukloni fleka, pa se tako odjeća nepotrebno oštećuje. Istina je da takav pristup mijenja teksturu tkanine i često ostavlja tragove čak i kada mrlja nestane. Mnogo učinkovitije je nanijeti sredstvo s enzimima ili malo jačeg deterdženta, umasirati prstima i pustiti da djeluje. Strpljenje ovdje donosi bolje rezultate nego snaga. Stručnjaci, kako piše Klix.ba, sve češće upozoravaju da bi većina oštećenja garderobe mogla biti spriječena kada bismo prema mrljama pristupali nježnije i promišljenije.
Još jedna zabluda tiče se načina na koji odjeću stavljamo u perilicu. Navikli smo misliti da je pravilno prati je okrenutu na pravu stranu, jer su upravo tu mrlje i nečistoća. No, stručnjaci ističu da je unutarnja strana zapravo prljavija – tu se nakupljaju znoj i masnoća s tijela. Perilica je učinkovitija kada se odjeća izvrne naopako, posebno kod tamnih tonova i majica s printom. Na taj način smanjuje se gubitak boje i čuvaju ukrasi, dok vlakna ostaju zaštićenija. Ova jednostavna promjena donosi velike rezultate, a i vizualno čini da odjeća duže izgleda nova.
- Peta navika vraća nas u prošlost, kada su kućanice imale strogi raspored – ponedjeljak je bio rezerviran za pranje, utorak za glačanje i tako dalje. Taj način života danas više nema smisla. Pranje gomile rublja odjednom stvara dodatni stres i zauzima cijeli dan. Mnogo je jednostavnije ubaciti manju turu uvečer, a osušiti je ujutro. Tako se izbjegava stvaranje „planine“ prljavog veša koja stvara osjećaj napetosti.
Još je bolje uključiti cijelu porodicu u taj proces. Kako navodi Večernji list, u mnogim domaćinstvima sve češće i djeca preuzimaju dio odgovornosti – ako znaju koristiti mobitel, mogu savladati i perilicu. Time se kućanski poslovi ravnomjernije raspoređuju, a svi članovi porodice dobijaju osjećaj odgovornosti.
- Ono što je posebno zanimljivo jeste da sve ove promjene ne zahtijevaju nikakva velika ulaganja niti dodatne troškove. Radi se o sitnicama koje svako može primijeniti u svakodnevnom životu. Pravilno doziranje deterdženta, pažljiviji izbor programa, nježno tretiranje mrlja, pranje odjeće izvrnute naopako i češće pranje manjih količina rublja – sve to zajedno donosi vidljivu razliku. Rezultat je odjeća koja zadržava boju, mekoću i miris duže, dok se istovremeno čuva i sama perilica.
Na kraju, jasno je da moderne navike u pranju rublja ne znače samo čistu odjeću, nego i brigu o zdravlju i kućnom budžetu. Manje hemije, pažljivije rukovanje i uključivanje svih ukućana u proces čine da ovaj kućanski zadatak postane lakši i smisleniji. A kada pogledamo širu sliku, vidimo da male promjene u ponašanju mogu značiti dugoročne koristi – od očuvanja odjeće i aparata, do stvaranja ljepše i zdravije atmosfere u domu.
