Prema profesorici Claire Steves, liječnici savjetnici za gerijatrijsku medicinu i višoj predavačici koja se nedavno pojavila u podcastu ZOE Science and Nutrition, postoji pet osnovnih radnji koje moramo poduzeti kako bismo osigurali dobrobit našeg mozga. Osim toga, profesorica Steves aktivno je uključena u Odjel za istraživanje blizanaca i genetsku epidemiologiju, gdje ima vodeću ulogu.
- U razgovoru s voditeljem podcasta Jonathanom Wolffom istaknula je važnost održavanja oralne higijene, utjecaj našeg genetskog sklopa, utjecaj prehrane i tjelesne aktivnosti na vjerojatnost razvoja demencije te važnost pravilne brige za naše kognitivno zdravlje. Iako je prirodno da naša mentalna oštrina opada kako starimo, demencija je abnormalno stanje koje se ne smije olako shvatiti. Koji su temeljni čimbenici koji pridonose razvoju demencije? Razlog za ovu pojavu, kako je objasnio profesor Steves, obično proizlazi iz prekomjerne prisutnosti specifičnog proteina unutar ili usred naših moždanih stanica, što dovodi do njihove smrti. Iako je točno podrijetlo demencije i dalje nedokučivo, očito je da i naš genetski sklop i vanjsko okruženje pridonose njenom razvoju.
Koji se koraci mogu poduzeti kako bi se smanjila vjerojatnost razvoja demencije? Imate priliku napraviti različite promjene načina života koje mogu pridonijeti podršci i održavanju zdravlja mozga. 1. Nutritivni unos Prema profesoru Stevesu, ključni aspekt održavanja zdrave prehrane je uključivanje raznovrsnog asortimana voća i povrća živih boja, uz osiguravanje unosa korisnih biljnih masti.
- Te se masti mogu pronaći u izvorima poput orašastih plodova, sjemenki i maslinovog ulja. Budući da je mozak vrlo metabolički aktivan, potrebno mu je dovoljno hranjivih tvari za optimalno funkcioniranje. Opće je poznato da široka lepeza biljnih hranjivih tvari igra ključnu ulogu u promicanju zdravlja mozga, kako je naglasio profesor Steves. Prema profesoru Stevesu, razvoj mozga uvelike ovisi o flavonoidima koji se nalaze u živahnim biljkama. Ovi flavonoidi igraju ključnu ulogu u hranjenju bakterija u vašim crijevima, u konačnici čuvajući zdravlje vašeg mozga utječući na sastav crijevnog mikrobioma. Važno je napomenuti da su crijeva i mozak zamršeno povezani vezom poznatom kao osovina crijeva i mozga. Osim toga, bavljenje tjelesnom aktivnošću još je jedan čimbenik koji treba uzeti u obzir. Bavljenje tjelesnom aktivnošću ima veliki značaj.
“Obavezite se otići u 45-minutnu šetnju barem tri puta tjedno. Primijetit ćete značajan učinak”, predlaže ona. Svakako dajte svom zdravlju zubi prioritet. Važno je napomenuti da oko 35 posto starijih osoba pati od bolesti desni. Profesor Steves upozorava da postoji značajna korelacija između oralnog zdravlja i zdravlja mozga. Uključite se u društvene aktivnosti i zaokupite misli. Iako igre i zagonetke za vježbanje mozga mogu pružiti određenu korist, njihov učinak može biti ograničen na poboljšanje učinka u tim specifičnim aktivnostima.
- Prema profesoru Stevesu, ako doista želite poboljšati svoju moć mozga, morate tražiti raznolik raspon aktivnosti. Sudjelovanje s drugim pojedincima jedan je od mentalno najzahtjevnijih zadataka kojega preuzimamo, a premašuje čak i složenost križaljke. Osim toga, određene tjelesne aktivnosti, poput vožnje bicikla ili plesa, također mogu predstavljati mentalne izazove. Odabir aktivnosti koja istovremeno stimulira i um i tijelo može se pokazati vrlo povoljnim. Održavajte optimalnu razinu šećera u krvi Uz usvajanje zdrave prehrane i povećanje tjelesne aktivnosti, ključno je održavati optimalnu razinu šećera u krvi. Profesor Steves ističe korelaciju između dobrobiti vaših krvnih žila i dobrobiti vašeg mozga. Naglašava da je prehrana pogodna za srce i krvne žile jednako korisna za zdravlje mozga.
