U današnjem izdanju Vam otkrivamo nekoliko stvari koje bi trebalo da uradite u kući pre nastupanje zimskog godišnjeg doba. U nastavku ispratite spisak obaveza i nakon toga bezbrižno dočekajte hladne dane…
Kako se bliži zima, dani postaju kraći, a dom postaje glavno utočište od hladnoće. Upravo tada raste potreba da se životni prostor pretvori u topao, čist i udoban kutak u kojem se može uživati uz miris kafe, knjigu i toplu deku. No, prije nego što se potpuno prepustimo zimskom ušuškavanju, vrijedi odvojiti malo vremena za temeljito sezonsko čišćenje. Ono ne samo da čini dom prijatnijim, već i doprinosi zdravlju i energetskoj efikasnosti prostora. Stručnjaci iz Zavoda za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ savjetuju da se upravo u jesen obavi generalno čišćenje doma jer zimski mjeseci donose više vlage i manje provjetravanja, što pogoduje nakupljanju prašine, grinja i bakterija. Zimsko čišćenje, kažu, ne mora biti iscrpljujuće – dovoljno je posvetiti pažnju ključnim dijelovima doma koji tokom godine najčešće ostaju zanemareni.
Prvi zadatak je čišćenje radijatora, koji su središnja tačka topline u većini domova. Malo ko zna da sloj prašine koji se godinama skuplja između rebara može smanjiti snagu grijanja i do 30 posto. Vlažna krpa, blago sirće ili univerzalno sredstvo brzo rješavaju problem. Kada se površina prebriše i osuši, toplina cirkuliše ravnomjernije, a prostor postaje prijatniji. Zatim dolazi red na ormane. Tokom godine nagomilamo odjeću i predmete koji samo zauzimaju prostor i skupljaju prašinu. Vrijeme je da se napravi selekcija – ono što je višak može se pokloniti, prodati ili reciklirati. Kako savjetuju iz Udruženja za zaštitu potrošača Hrvatske, redovno raščišćavanje ormara ne samo da stvara osjećaj reda, već i sprječava pojavu plijesni i neugodnih mirisa u zatvorenim prostorima.
- Sljedeći korak su prozori. Kada zimsko sunce proviri kroz staklo, svaka mrlja i pruga postaje vidljiva. Čišćenje prozora nije samo estetski čin – čisto staklo propušta više prirodne svjetlosti, čime se smanjuje potreba za umjetnom rasvjetom. Vlažna krpa, sredstvo za staklo i suho brisanje mikrovlaknom daju brz i efikasan rezultat.
Ako imate kamin ili peć, prije prve vatre obavezno provjerite da su dimnjaci čisti i sigurni. Tokom ljeta se u njima mogu nakupiti čađ, lišće, pa čak i male životinje. Redovno čišćenje sprječava opasnost od zapaljenja i osigurava da toplina kruži bez mirisa dima. Tepisi, koji su srce svakog doma, zahtijevaju posebnu pažnju. Ispod površine često se kriju prašina, grinje i dlake kućnih ljubimaca. Da bi zimske večeri bile zaista tople, tepisi bi se trebali čistiti barem dva puta godišnje, preporučuju stručnjaci iz Centra za ekologiju i održivi razvoj Beograd. Idealno ih je iznijeti napolje, dobro istresti i usisati parnim čistačem ili dubinski oprati. Na taj način prostor postaje higijenskiji, a miris svježine se osjeti odmah.
- Ne treba zaboraviti ni zavjese i roletne. Iako na prvi pogled izgledaju čisto, zadržavaju polen, prašinu i isparenja iz kuhinje. Najbolje ih je prati u mašini na blagom programu i okačiti dok su još vlažne, čime se izbjegava peglanje. Time se osvježava izgled prostorije i poboljšava kvalitet zraka, što je posebno važno zimi kada je ventilacija slabija. Dok se fokusiramo na velike stvari, lako je previdjeti skrivene izvore bakterija. Ručke na vratima, prekidači, daljinski upravljači i tastature pravi su magnet za mikrobe. Dovoljno je prebrisati ih rastvorom sirćeta ili dezinfekcionim sredstvom da bi se spriječilo širenje virusa, naročito u sezoni prehlada i gripa. Iako se čini banalnim, ova navika značajno smanjuje rizik od infekcija.
Ništa ne doprinosi osjećaju udobnosti kao svježe ćebe i jastuci. Tokom zime često ih koristimo, ali rijetko peremo. Pranje na 40 do 60 stepeni, uz dodatak teniske loptice u bubanj, sprječava zgrudavanje perja i osvježava materijal. Čisti tekstil u spavaćoj sobi ne samo da miriše svježije, već i pomaže u kvalitetnijem snu. Podovi su još jedan segment koji zaslužuje pažnju. Bilo da su od drveta, pločica ili laminata, oni trpe najveće opterećenje. Prvo ih treba usisati, a zatim prebrisati parnim čistačem ili blagim deterdžentom. Kod drvenih površina važno je izbjegavati agresivne hemikalije koje mogu oštetiti lak ili boju. Nakon čišćenja, dom ne samo da izgleda bolje, već i odiše osjećajem svježine.
Frižider je možda skriven, ali je središte higijene svakog domaćinstva. Poželjno ga je očistiti svaka tri mjeseca. Izvadite svu hranu, uklonite police i fioke, te ih operite mlakom vodom i sapunom. Iskoristite priliku da pregledate datume na proizvodima – zaboravljene tegle i umaci često zauzimaju prostor i zadržavaju neugodne mirise. Kada sve vratite na svoje mjesto, osjećaj reda i čistoće u kuhinji postaje neprocjenjiv.
- Na kraju, posvetite pažnju ogledalima i staklenim površinama. Umjesto skupih preparata, jednostavna mješavina sirćeta i vode može učiniti čuda. Lagano poprskajte, obrišite krpom od mikrovlakana i uživajte u sjaju koji odražava svjetlost i povećava dojam prostranosti. Sve ove male promjene zajedno pretvaraju dom u utočište. Kada se sve očisti i osvježi, toplina doma postaje dublja – ne samo fizička, već i emocionalna. Čist prostor stvara mir u umu, a osjećaj urednosti i svježine direktno utiče na raspoloženje. Nije riječ samo o estetici, već o stvaranju okruženja u kojem se može disati punim plućima.
Kada zima pokuca na vrata, dom postaje produžetak nas samih. Uredan, mirisan i topao prostor najbolji je podsjetnik da prava udobnost ne dolazi iz luksuza, već iz brige, reda i pažnje prema detaljima. Ulaganje vremena u sezonsko čišćenje nije obaveza – to je mali ritual koji donosi mir, svježinu i osjećaj doma upravo kad nam je najpotrebniji.
