Duboko disanje unosi kiseonik u pluća, a kašalj izaziva pokrete koji stvaraju pritisak na srce i održavaju cirkulaciju… Prilikom srčanog udara većina ljudi gubi snagu i osjeća se bespomoćno. Osoba čije srce doživi nepravilnosti u radu i počinje da se loše osjeća ima samo 10 sekundi prije nego što izgubi svijest, kada je u pitanju nagla srčana smrt. Tih 10 sekundi osoba može pravilno da iskoristi kako bi pomogla sebi, a rješenje je u kašljanju. Naravno, prije svega je potrebno pozvati hitnu pomoć. Jak kašalj bez prestanka, dubok i produžen pri izdisaju svake dvije sekunde može znatno da pomogne prije dolaska hitne pomoći. Duboko disanje unosi kiseonik u pluća, a kašalj izaziva pokrete koji stvaraju pritisak na srce i održavaju cirkulaciju, prenosi basta balkana. Pritisak na srce pomaže vraćanju normalnog ritma što može da bude presudno da osoba živa stigne do bolnice.
Akutni infarkt miokarda ili srčanim udar je izumiranje dijela srčanog mišića zbog naglog prestanka cirkulacije kroz neku od arterija koje ishranjuju srce. Prema podacima SZO, u svijetu godišnje od infarkta oboli šest miliona ljudi, pri čemu, u četvrtini slučajeva dolazi do smrtnog ishoda. U Srbiji oko 10.000 ljudi godišnje doživi infarkt. Češće pogađa muškarce nego žene, a poslije ulaska u klimaks, rizik od nastanka bolesti se izjednaćava. Prisutniji je kod ljudi starijih od 40 godina, piše stetoskop.
Najvažniji simptom je bol, koji u infarktu traje preko pola sata i obično je jači i duži od svih dotadašnjih napada, ukoliko je pacijent ranije već imao napade bolova u grudima. Lokalizovan je iza grudne kosti, veoma je jakog intenziteta a po karakteru liči na stezanje, pečenje ili čak cepanje u grudima. Može biti praćen obilnim preznojavanjem, naglo nastalom slabošću i malaksalošću i gušenjem (osjećajem nedostatka vazduha) i često jakim strahom od smrti. Bol u grudima koji se širi u okolne dijelove tijela i traje duže od 15 minuta, znak je da se pozove hitna pomoć.
