Biljana Borzan, zastupnica u Evropskom parlamentu, naglasila je da je ovo značajan uspjeh za domaće pčelare jer smanjuje mogućnost prijevare i nelojalne konkurencije. Konkretno, najnovija analiza inspekcija tržišta EU otkrila je da je zapanjujućih 43% uzoraka meda prikupljenih u trgovinama širom Europe 2021. i 2022. godine sadržavalo šećerni sirup. S obzirom da je procenat proizvoda koji imaju ovaj nedozvoljeni sastojak u 2017. godini iznosio 14%, došlo je do značajnog porasta količine preljubljenih. Antun Karlović, pčelar i član organizacije Pčelarstvo online, rekao je za televiziju N1 da je ta grupa upozorila Hrvatsku na ova pitanja kada je ušla u EU.
“Što se tiče kupaca, prosuđivanje na osnovu izgleda je najjednostavnije. Naime, sam med nije i ne može biti toliko čist da bude bistar i sjajan, kao što to ponekad vidimo u teglama u maloprodajnim objektima. Neracionalno je čitati fil. datum kao prije godinu i po dana i još uvijek radi jer se određeni med izuzetno brzo kristalizira. Takođe naglašava da kada se tegla primi, kristalizacija mora biti ujednačena. “Ako je med sličan vodi, ili je tretiran ili filtriran, može se dodatnom obradom uništiti”, kaže Karlović.
Opisao je kako odrediti da li je med pravi ili lažni kako bi kupac mogao barem otprilike znati: Čisti med mora biti bez kristala i grudica, glatke teksture. Izjava, koja mora sadržavati ime, prezime i kontakt podatke proizvođača, kao i neke dodatne oznake koje su signal proizvođačima, a ne kupcima, također je ključna. Med bi trebao plivati na dno čaše vode ako se ubaci u jednu čašu bez prethodnog miješanja.
To je ono što bagrem čini tako jedinstvenim. Prema Karlovim riječima, med se mora sipati dok je još tečan i na kraju uvrnuti, nalik na kravlji izmet, a ne prolijevati kao sirup. Zatim je izokrenuto, o čemu svjedoči i to. Što je kvalitet tog segmenta veći, to će med biti bolji. U zaključku pojašnjava da je netačno držati med u frižideru. Osim toga, kristalizira ako se ostavi na prostoru između 10 i 20°C, a čuva se na 25°C.
