Nizak krvni pritisak ili hipotenzija može biti vrlo neugodan jer iscrpljuje tijelo i ometa svakodnevne zadatke. Iako nije tako štetan kao visok krvni pritisak, morate pronaći strategiju za ublažavanje nelagode. Pritisak koji srce stvara dok pumpa krv kroz arterije poznat je kao sistolni (gornji) pritisak. Kada je srce u mirovanju između otkucaja, ono je pod dijastoličkim (donjim) pritiskom. Normalna očitavanja za gornji i donji pritisak su u rasponu od 115 do 120 mmHg i 75 do 80 mmHg, respektivno. Iako mnogi ljudi ne pokazuju nikakve simptome, očitavanje od 90/60 mmHg obično se smatra niskim krvnim pritiskom.
Glavobolja, iscrpljenost, mučnina, vrtoglavica, zamagljen vid, brzo i plitko disanje, hladna i blijeda koža i žeđ su svi znakovi niskog krvnog pritiska. Uz hroničnu hipertenziju možete imati i naglo smanjenje krvnog pritiska. Kada gornji pritisak padne sa 110 na 90, mozak se brzo iscrpljuje kisikom, što može uzrokovati da se privremeno osjećate vrtoglavicu ili nesvjesticu. Mnogi ljudi mogu izdržati nizak krvni pritisak bez ikakvih značajnih problema. Periodične kontrole kod vašeg ljekara su dovoljne ako su vaši visoki i niski krvni pritisak u uobičajenom rasponu.
Savjetuje se da svaki dan pijete što više vode, biljnih čajeva i sokova za podizanje krvnog ptitiska ako je uzrok niskog krvnog pritiska nepoznat ili ne primate određene lijekove. Naročito sa obrocima bogatim ugljikohidratima, izbjegavajte jesti velike obroke. Jedite češće, raznovrsnije, male obroke. U svoj jelovnik uključite kruh od integralnog brašna, ribu, ribu, piletinu i ćuretinu zajedno sa voćem i povrćem. Redovno vježbanje također savjetuju ljekari u slučajevima niskog krvnog pritiska. Vježbe poput vožnje bicikla, plivanja i hodanja su korisne. Izbjegavajte vježbe u kojima vaše tijelo naglo mijenja položaj ili ako vam je glava niže od srca.
