Još kao tinejdžerki, Sari je dijagnostikovan sindrom policističnih jajnika, a zbog ovog hormonskog poremećaja njeno tijelo prekomjerno luči muške hormone, zbog kojih ima “bradu”.

– Imam policistične jajnike i moje tijelo proizvodi više muških hormona, pa imam guste tamne dlačice po cijelom tijelu, čak i po licu – rekla je Sara koja je ovom prilikom odlučila da se suprotstavi “hejterima” koji je maltretiraju na ovoj društvenoj mreži.

ŽENE OPREZ, OVO SU SIMPTOMI OPAKOG OBOLJENJA: Ako ih primijetite, ODMAH LIJEČNIKU | Novi.ba
Ona 18 godina života pokušava da ih riješi, ali nikakva terapija, pa čak laserski tretmani, nisu joj mnogo pomogli – zbog toga, jedino što može da uradi jeste da se brije.

– Prihvatila sam sebe kao takvu i mogu reći da sam srezna – istakla je jednom prilikom.

Iako mora svakodnevno da brije cijelo tijelo i mjesečno baca previše novca na brijače, kaže da stalno pokušava da se riješi neželjenih dlaka, takođe naglašava da se zbog toga ne smatra ružnom.

– Vi ste mnogo više od svojih nedostataka, pa čak i sa dlakavim licem možete se osećati privlačno i seksi – rekla je svojim pratiocima i dodala da su joj bile potrebne godine da nauči da se nosi sa zlim komentarima.

Policistični jajnici

Njeno samopouzdanje, osim onih negativnih, privuklo je i hrpu pozitivnih komentara.

– Nevjerovatna si, čestitam na širenju pozitivne poruke – napisala je jedna djevojka u jednom od mnogih komentara divljenja i podrške.

Video mozete pogledati OVDJE

 

POLICISTIČNI JAJNICI MOGU BITI UZROK: Postoji više RAZLOGA zašto NE MOŽETE da skinete SALO sa stomaka, neki će vas iznenaditi | Najnovije vesti - Srbija danas

Sindrom policističnih jajnika, ili skraćeno PCOS, uobičajen je zdravstveni poremećaj kod žena u reproduktivnoj dobi i uzrokovan je hormonskom neravnotežom. Ova hormonska neravnoteža na kraju utiče na različite organske sisteme u ženskom tijelu, a ima posebno značajan uticaj na metabolizam i plodnost, čineći PCOS jednim od vodećih uzroka neplodnosti u svijetu.

Poremećaj pogađa oko 10 odsto žena starosti 15-45 godina, a većina njih se dijagnosticira u dvadesetim ili tridesetim godinama. Problem može ostati neotkriven, ali se može pojaviti i u bilo kojoj dobi od puberteta do kraja plodnog perioda.

Žene koje su već imale bolest u porodici (sestra, majka, tetka) imaju povećan rizik od razvoja bolesti, što ukazuje na genetsku pozadinu bolesti. Osim toga, različiti faktori okoline utiču na razvoj ovog poremećaja, pa žene koje su gojazne i vode pretežno stresan način života i one sa dijabetesom takođe imaju povećan rizik od razvoja bolesti.