Povišene razine kolesterola često se otkriju tek kada su već uzrokovale oštećenje srca ili krvnih žila. Važno je poduzeti preventivne mjere. Kolesterol je vrsta masti koja ima ključnu ulogu u izgradnji stanica, kao i metabolizmu spolnih hormona, hormona nadbubrežne žlijezde i vitamina D. Također pomaže u probavi i apsorpciji masti. Jasno je da nije svaki kolesterol štetan, ali visoke razine kolesterola mogu imati negativne učinke.
Količina kolesterola u tijelu nije određena samo onim što netko konzumira, već i onim što se stvara u tijelu. Prema istraživanjima, do 80 posto kolesterola proizvodi se u jetri, dok se samo 20 posto dobiva putem prehrane. Nažalost, mnogi pojedinci skloni su pretjeranom uživanju u nezdravim navikama kao što su konzumiranje masne hrane, vođenje sjedilačkog načina života, prekomjerna tjelesna težina, pušenje i pijenje alkohola. Ovakva ponašanja mogu brzo eskalirati u razne zdravstvene probleme. Najalarmantniji aspekt visokog kolesterola je taj što često ne pokazuje nikakve simptome, zbog čega mnogi pojedinci nisu svjesni njegove prisutnosti.
Kao posljedica toga, vjerojatnost da ćete doživjeti srčani ili moždani udar postaje veća. Potrebna je pretraga krvi kako bi se utvrdilo imate li ovo stanje, a posebno je važno to učiniti ako ste stariji od 40 godina, imate prekomjernu tjelesnu težinu ili imate obiteljsku povijest bolesti srca ili problema s kolesterolom.
Pojedinci mogu otkriti da imaju problem s visokim kolesterolom tek nakon što potraže liječničku pomoć zbog problema povezanih s ovom bolešću. Unatoč tome, određeni znakovi mogu djelovati kao upozorenja, osobito ako spadate u kategoriju visokog rizika. Pretpostavlja se da je razina kolesterola zdrave osobe manja od 5 mmol/L. Čak i ako je pojedinac zdrav, svaka razina iznad tog praga dovodi do nakupljanja kolesterola na stijenkama krvnih žila, što potvrđuju plivazdravlje, hr.
Lipoproteini niske gustoće, također poznati kao LDL-čestice, prenose kolesterol iz jetre u stanice cijelog tijela. U medicinskim procjenama mjeri se količina LDL-čestica. Ta se brojka obično naziva “lošim” kolesterolom zbog njezine izravne korelacije s brzinom nakupljanja kolesterola u stijenkama krvnih žila. Količina LDL-čestica u krvotoku najkritičnija je metrika koju liječnici trebaju uzeti u obzir, nadilazeći ukupnu razinu kolesterola.
Lipoproteini visoke gustoće, također poznati kao HDL-čestice, odgovorni su za skupljanje viška kolesterola prisutnog u krvi i tkivima i njegovo prenošenje u jetru. Ova ključna funkcija smanjuje rizik od nakupljanja kolesterola u stijenkama krvnih žila, čime se u konačnici smanjuje vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Izraz “dobar kolesterol” često se koristi za označavanje HDL-kolesterola, iako je žalosno da trenutno ne postoje lijekovi koji mogu učinkovito podići razine HDL-a kako bi se suprotstavili štetnom utjecaju LDL-a.
