Možete u nevjerici reći nekome kada vas uvrijedi ili duboko uznemiri: “Kakav psihopata” ili “Ona je potpuni sociopata”. Većina nas daje ove “etikete” ljudima isključivo na osnovu njihovog čudnog ponašanja – ponašanja koje ili ne razumijemo ili se ne slažemo s njim.
Oni dijele niz karakteristika, uključujući nedostatak empatije, zanemarivanje autoriteta i prava drugih, sklonost nasilju i nedostatak krivice kada se počine nepravedna djela. Dakle, šta ih zapravo razlikuje jedno od drugog? Prema profesoru psihijatrije Donaldu Blacku, doktoru nauka, “ni jedno ni drugo nije zvanična dijagnoza sama po sebi, ali sociopatija potpada pod dijagnozu antisocijalnog poremećaja ličnosti (ASPD)”. Ljudi koji imaju ASPD su hronični lažovi, nesposobni da razlikuju dobro od pogrešnog, i, između ostalog, imaju vrlo očiglednu oholu stranu svoje ličnosti.
Kada neko ima ASPD, može se ponašati na način koji je protivan društvenim normama, nepoštivati zakon i osjećati malo ili nimalo kajanja za svoje postupke. Iako obično počinje u djetinjstvu, ovaj poremećaj se možda neće prepoznati sve dok osoba ne napuni 18 godina ili više. Ove osobine dijele i psihopate, iako su i one izrazito egocentrične i emocionalno nezrele. Dok imate posla sa psihopatom, obično nemate pojma da je psihopata, što ih čini još opasnijim. Ovo je vjerovatno najznačajnija razlika između sociopate i psihopate. Dešava se čak i da se pojedinci udaju za psihopate, a da to ne znaju, a to je najbolji dokaz njihove sposobnosti za prevaru i osvajanje ljudi.
Drugim riječima, sociopate nisu ni približno tako hladnokrvne kao psihopate, pa prve možete “uhvatiti” u prevari, dok su drugi znatno kompetentniji i praktično niko ne može zaključiti njihovu stvarnu motivaciju. Ako živite sa sociopatom, možete primijetiti da se on možda ne uklapa ni u jednu kulturu i da mu je teško zadržati posao. Psihopati se radikalno razlikuju, oni obično imaju uspješnu profesiju i drugi ih vole, a ipak su majstori manipulacije.
