Prema stručnjacima, razlog za fluktuacije ljetnih temperatura, koje su u posljednje vrijeme porasle do neviđenih ekstrema, uglavnom je posljedica klimatskih promjena. Postalo je uobičajeno da se temperature tijekom ljetne sezone penju i do 40 Celzijevih stupnjeva, a urbana područja posebno su osjetljiva na više temperature.
Klima o kojoj je riječ izrazito je nepogodna za one koji imaju miran san i one koji pate od nesanice. Toplinski valovi, nekada neuobičajeni u Srbiji, sada su sve prisutniji. Kao rezultat toga, ovo je stvarnost s kojom se moramo suočiti. To potvrđuje dr. Slavko Janković, neurolog, epileptolog i somnolog s dugogodišnjim iskustvom u Centru za poremećaje spavanja i epilepsije Acibadem Bel Medico.
Prema njegovoj izjavi, neadekvatan ili nekvalitetan san može imati ozbiljne implikacije na fizičku i profesionalnu dobrobit. To uključuje smanjenje kognitivnih sposobnosti i emocionalne regulacije. Osim toga, neka su istraživanja povezala nedovoljno sna s pojavom demencije.
Prema istraživanjima, nesanica može uvelike ugroziti imunološki sustav, zbog čega se lakše prehladimo čak iu toplijim godišnjim dobima. Osim toga, nedostatak sna može umanjiti učinkovitost cijepljenja, povećati vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih poremećaja, poremetiti pravilnu regulaciju razine šećera i povećati rizik od inzulinski neovisne šećerne bolesti. Važno je napomenuti da neredoviti ritam spavanja također povećava rizik od pretilosti.
Povećanjem temperature u prostorijama, uključujući i onu u kojoj spavamo, dolazi do gubitka tekućine, znojenja i ubrzanog disanja. Ovo predstavlja veći izazov za osobe sa srčanim oboljenjima, kojima je zabranjeno dodavati više soli u svoju prehranu kako bi zadržali vodu u tijelu. Ako tjelesna temperatura prijeđe 40 Celzijevih stupnjeva, može doći do toplotnog udara koji karakteriziraju prestanak znojenja, suha koža, pa čak i gubitak svijesti. U takvim slučajevima nužno je odmah smanjiti temperaturu, ponuditi vodu i omogućiti dovoljan odmor i san.
Visoke temperature uvelike utječu na san, što može utjecati na razne njegove aspekte, uključujući čin uspavljivanja, njegovo započinjanje i održavanje tijekom noći.
U optimalnim okolnostima, tjelesna temperatura će se smanjiti prije spavanja u pripremi za spavanje, a nastavit će se smanjivati tijekom trajanja sna. Ovaj unutarnji mehanizam hlađenja neophodan je za postizanje okrepljujućeg i dubokog sna. Međutim, kada je vanjska temperatura povišena, naše tijelo ne može uspostaviti fiziološku temperaturnu ravnotežu. To otežava sposobnost da lako zaspite i povećava učestalost buđenja tijekom noći. Unatoč izazovu zaspati na povišenim temperaturama okoline i tijela, stručnjaci za spavanje preporučuju specifične metode za promicanje mirnog sna.
Prema preporuci liječnika, bilo bi dobro da se pridržavamo određenih strategija kako bismo postigli mirniji san. Jedna takva taktika je ograničavanje tjelesne aktivnosti i napora u prvim danima toplinskog vala, dok se tijelo ne privikne na visoke temperature. Tijekom vrućih večeri tijelo teže regulira temperaturu, pa dolazi do češćih prekida sna.
